Linkovi

Oland i Merkel: Grčka da iznese ozbiljne predloge


Penzioneri u Atini danas pokušavaju da udju u banku i podignu deo penzije, 6. juli, 2015.
Penzioneri u Atini danas pokušavaju da udju u banku i podignu deo penzije, 6. juli, 2015.

Nakon današnjeg susreta u Parizu sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuski predsednik Fransoa Oland je apelovao na grčku vladu da iznese ozbiljne predloge kad se razgovori sa Atinom nastave.

“Čuli smo rezultate referenduma i poštujemo način na koji su Grci glasali i na koji su grčke demokratske stranke danas potvrdile svoju želju da njihova zemlja ostane u evrozoni,” rekao je francuski predsednik i dodao da su vrata za diskusije sada otvorena i da je na grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu da iznese, kako se izrazio, ozbiljne i uverljive predloge.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je ponovila da je jasno rečeno da vrata za pregovore ostaju otvorena i da tako treba shvatiti sutrašnji sastanak šefova država evrozone. Ona je istakla da je veoma važno da grčki premijer iznese na tom sastanku koji su naredni koraci Grčke i da još ove nedelje iznese precizan predlog za srednjoročni program koji će voditi Grčku ka prosperitetu i rastu. “Evropa može samo da se održi u celini i deluje jedinstveno, što je veoma važno u vreme izazova sa migrantima, terorizmom, ako svaka zemlja preuzme odgovornost za sebe samu,” zaključila je nemačka kancelarka.

U medjuvremenu, Grčki premijer Aleksis Cipras se sprema da ponudi novi predlog na sutrašnjem samitu Evropske unije:

Premijer Cipras je danas telefonom razgovarao sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, vodećim evropskim zagovornikom uvodjenja oštrih mera štednje u Grčkoj. Njihov razgovor usledio je posle jučerašnjeg ubedljivog glasanja u Grčkoj protiv zahteva zajmodavaca da se uvedu nove finansijske restrikcije u Grčkoj u zamenu za novu tranšu kredita kako bi grčke banke ostale solventne.

Evropski lideri ističu da su otvoreni za dalje pregovore sa Grčkom, ali da ishod referenduma sa 61 odsto glasova protiv novih mera štednje nije promenio njihov stav protiv ublažavanja uslova za eventualnu novu tranšu kredita. Ekonomski analitičari navode da je bi ovaj dugoročni spor mogao još uvek da primora Grčku da napusti 19-članu evrozonu, što bi je učinilo prvom zemljom koja je napustila tu zonu u njenoj 16 godišnjoj istoriji.

Vrednosti akcija u SAD su danas, pri otvaranju berze, zabeležile pad kao i na tržištima širom sveta, mada pad u Sjedinjenim Državama nije bio toliko veliki koliko su neki analitičari predvidjali. Vrednosti akcija na berzama širom sveta su pale zbog finansijske neizvesnosti povodom referenduma u Grčkoj.

Šef ministara finansija evrozone, holandski ministar finansija Jerun Dejselblum je rekao da je zadržavanje Grčke u evrozoni još uvek, kako se izrazio, “njihov I moj cilj”. Medjutim, on je ukazao da “nas referendum ne približava smesta rešenju.”

“Moram da ponovim da su, kakav god da je rezultat referenduma, oštre mere neophodne u Grčkoj. U suprotnom se zemlja neće oporaviti vlada neće raditi bolje, ekonomija neće biti pokrenuta. A ako vlada i narod odbacuju teške mere, onda se svi nalazimo u vrlo teškom položaju, posebno grčki narod.”

Vodeći nemački ekonomista, Henrik Enderlajn, je predvideo verovatni takozvani Greksit, ili odlazak Grčke iz evrozone.

“Imam malo nade da se Greksit može izbeći. I verujem da postoji 80 odsto šanse za to. Situacija je veoma opasna za evrozonu.”

Dok je finski ministar finansija Aleksander Stub podvukao:

“Lopta je sada na grčkoj strani terena. Pregovori se mogu nastaviti kada grčka vlada bude voljna da saradjuje i obeća sprovodjenje mera za stabilizaciju ekonomije u zemlji, kao i sprovodjenje strukturnih reformih potrebnih za održivost duga.”

Takodje danas grčki ministar finansija Janus Varufakis je neočekivano podneo ostavku dok je vodeći grčki pregovarač sa kreditorima Euklid Cakalotos postavljen za novog ministra finansija.

S druge strane, lider grčke opozicije Antonis Samaras je najavio ostavku, pošto je njegova stranka Nova demokratija apelovala da se glasa za DA na referendumu.

XS
SM
MD
LG