Linkovi

Fefer: Promene evropske odbrambene politike


Džon Fefer, kodirektor Instituta za političke studije
Džon Fefer, kodirektor Instituta za političke studije

Američki analitičar Džon Fefer ističe da je zbog krize u Ukrajini došlo do zaokreta u smislu većih evropskih ulaganja u odbranu, kao i promena u rasporedjivanju snaga NATO-a u tom delu Evrope.

O posledicama krize u Ukrajini na političke i ekonomske odnose SAD i Evrope sa Rusijom, razgovaramo sa ko-direktorom Instituta za političke studije, Džonom Feferom.

Fefer: “Imate dve ključne posledice: vojno-političku i ekonomsku. Evropa je već duže vremena smanjivala svoja ulaganja u odbranu sa izuzetkom, možda, Poljske. U svetlu ukrajinske krize, došlo je do iznenadnog zaokreta, koji podržavaju SAD, ali i sama Evropa, sa većim ulaganjem sredstava u odbranu, kao i promenama u rasporedjivanju snaga NATO-a u tom delu Evrope. Sada se postavlja pitanja, šta ruska vojna intervencija znači za stabilnost Ukrajine, ali i Evrope? Ukrajina je daleko od stabilnosti - prošla je kroz nasilnu promenu vlasti i izgubila deo teritorije od daleko jačeg suseda. To sve potencira destabilizaciju zemlje. S druge strane, istočni deo Ukrajine je suočen sa neizvesnošću zbog mogućih daljih ruskih akcija, a sama intervencija je podstakla separatističke aspiracije.”

Glas Amerike: Ako se ekonomski pritisci pojačaju, da li će Rusija koristiti izvoz energenata u političke svrhe?

Fefer: “Rusija je već počela sa tom strategijom barem u pogledu Ukrajine od koje zahteva da od sada plaća gotovinom za energente i da Moskvi isplati dugove. Ukrajina medjutim nema taj novac. Dakle, Ukrajina će morati da obezbedi energente sa nekih drugih strana ili da se osloni na svoje ograničene resurse, uključujući alternativne energetske izvore. Čak i sama modernizacija zastarele energetske infrastrukture te zemlje bila bi veoma skupa, a SAD čekaju da vide dalji razvoj dogadjaja i da li će Rusija potpuno prekinuti dostavu energenata toj zemlji, da bi preduzele dalju akciju. Upravo zbog takve energetske zavisnosti od Rusije, Brisel nastoji da reaguje odmereno i oprezno.”

Glas Amerike: Da li je osnovana zabrinutost Rusije da Zapad nastoji da od Ukrajine napravi svoju “interesnu sferu”?

Fefer: “Rusija je od pada Sovjetskog saveza ukazivala da je zabrinuta u pogledu pograničnih oblasti sa svojom populacijom, ili populacijom koja govori ruski jezik i koja je povezana sa ruskom kulturom i tradicijom. Sa Zapada je tada poručivano da se NATO neće širiti dalje u pravcu ruske granice. Medjutim, ispostavilo se da to nije bilo tačno i da se NATO, izmedju ostalih zemalja, proširio na Poljsku, kao i baltičke zemlje, što je dovelo Rusiju u neizvesnu situaciju. S druge stane, reagovanje Rusije vojnom intervencijom u Ukrajini takodje nije legitimno jer je ona na silu anektirala Krim i dovela do nestabilnosti u istočnoj Ukrajini, pa i u celoj zemlji, što i dalje podstiče.”
XS
SM
MD
LG