Evropska unija je ovu godinu proglasila godinom građana. Da bi im se približila i učestvovala u razvoju evropskog društva, neophodan joj je i novac o čemu su danas razgovarali evropski ministri, pripremajući evropski samit za kraj ove nedelje. Na kraju sastanka vladao je optimizam, mada još uvijek ima mnogo nedoumica ko će i kako pomiriti suprotstavljena gledišta o tome koliko i na šta trošiti ove i narednih godina.
Sve se na kraju vrti oko novca. Jedni bi ga željeli vidjeti više u evropskom budžetu, drugi, u strahu da time finansiraju jačanje Brisela, žele proći što jeftinije. A vrijeme prolazi i sada je došao krajnji trenutak za odluku, priznao je i predsjedavajući današnjim sastankom, minister spoljnih poslova Irske, Emon Gilmor.
“Svi smo se složili da je došlo vrijeme da se postigne sporazum. Ako postignemo sporazum ove sedmice to će nama, irskom predsjedništvu, omogućiti da nastavimo posao kako bi omogućili da svi programi iz evropskih fondova, kao zajednička politika poljoprivrede, program kohezije, program za studente - erezmus, budu aktivni do kraja ove godine. Ukoliko ne postignemo sporazum, ući ćemo u novu eru krize i nesigurnosti u EU. A to je nešto što ne možemo dozvoliti.”
Na sporazum poziva i predsjednik Evropskog savjeta, uvjeren da će novac u rukama Brisela značiti više socijalne Evrope, odnosno Evrope po mjeri građana.
“Socijalna situacija u Evropi ostaje na samom vrhu evropske agende. Ali sam siguran da je najgori period krize ostao iza nas. Ponovno uspostavljanje stabilnosti je preduslov za ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta ove i iduće godine. Na tome uporno radimo i zbog toga sam za kraj sedmice sazvao prvoi ovogodišnji evropski samit. Biće to još jedan važan skup, sa važnim odlukama - moramo da se dogovorimo o budžetu za našu Uniju ili, jednostavnije, da osiguramo da Unija ima dovoljno novca da ispuni svoje ciljeve. Od sada do kraja ove decenije”, rekao je predsjednik Evropskog saveta, Herman Van Rompuj.
Međutim, otvoreno pitanje je da li će za eventualni sporazum glasati i Evropski parlament u kojem već kruže priče o tome da je nastojeći, primjera radi, pomiriti londonske parlamentarce u visini višegodišnjeg budžeta, došao do bolnog kompromisa - umjesto nešto više od triliona evra koliko je tražio Parlament, i tek nešto manje EK, on će izaći sa prijedlogom da budžet od naredne do 2020. bude 960 milijardi evra. Problem je u tome što postoje garancije samo za 900 milijardi dok bi ostatak bio podijeljen u godišnje rupe u proračunu što praktično znači da bi EU počela da ulazi u dugove. S tim u vezi je ministrima iz Parlamenta poručeno da nikome, pa ni britanskom premijeru Dejvidu Kameronu neće biti dozvoljeno tako nesto, odnosno da zbog njegovih planova oni postaju dužnici.
Po svemu sudeći, drama sa evropskim budžetom se nastavlja, dok jedni obećavaju - samo do kraja sedmice, drugi sumnjičavo vrte glavom.
Sve se na kraju vrti oko novca. Jedni bi ga željeli vidjeti više u evropskom budžetu, drugi, u strahu da time finansiraju jačanje Brisela, žele proći što jeftinije. A vrijeme prolazi i sada je došao krajnji trenutak za odluku, priznao je i predsjedavajući današnjim sastankom, minister spoljnih poslova Irske, Emon Gilmor.
“Svi smo se složili da je došlo vrijeme da se postigne sporazum. Ako postignemo sporazum ove sedmice to će nama, irskom predsjedništvu, omogućiti da nastavimo posao kako bi omogućili da svi programi iz evropskih fondova, kao zajednička politika poljoprivrede, program kohezije, program za studente - erezmus, budu aktivni do kraja ove godine. Ukoliko ne postignemo sporazum, ući ćemo u novu eru krize i nesigurnosti u EU. A to je nešto što ne možemo dozvoliti.”
Na sporazum poziva i predsjednik Evropskog savjeta, uvjeren da će novac u rukama Brisela značiti više socijalne Evrope, odnosno Evrope po mjeri građana.
“Socijalna situacija u Evropi ostaje na samom vrhu evropske agende. Ali sam siguran da je najgori period krize ostao iza nas. Ponovno uspostavljanje stabilnosti je preduslov za ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta ove i iduće godine. Na tome uporno radimo i zbog toga sam za kraj sedmice sazvao prvoi ovogodišnji evropski samit. Biće to još jedan važan skup, sa važnim odlukama - moramo da se dogovorimo o budžetu za našu Uniju ili, jednostavnije, da osiguramo da Unija ima dovoljno novca da ispuni svoje ciljeve. Od sada do kraja ove decenije”, rekao je predsjednik Evropskog saveta, Herman Van Rompuj.
Međutim, otvoreno pitanje je da li će za eventualni sporazum glasati i Evropski parlament u kojem već kruže priče o tome da je nastojeći, primjera radi, pomiriti londonske parlamentarce u visini višegodišnjeg budžeta, došao do bolnog kompromisa - umjesto nešto više od triliona evra koliko je tražio Parlament, i tek nešto manje EK, on će izaći sa prijedlogom da budžet od naredne do 2020. bude 960 milijardi evra. Problem je u tome što postoje garancije samo za 900 milijardi dok bi ostatak bio podijeljen u godišnje rupe u proračunu što praktično znači da bi EU počela da ulazi u dugove. S tim u vezi je ministrima iz Parlamenta poručeno da nikome, pa ni britanskom premijeru Dejvidu Kameronu neće biti dozvoljeno tako nesto, odnosno da zbog njegovih planova oni postaju dužnici.
Po svemu sudeći, drama sa evropskim budžetom se nastavlja, dok jedni obećavaju - samo do kraja sedmice, drugi sumnjičavo vrte glavom.