Po svim najavama, težak samit šefova država ili vlada EU je večeras počeo u Briselu, samit sa neizvjesnim završetkom. Ključna tema je višegodišnji budžet Unije koji bi jedni željeli vidjeti uvećanim, a drugi, prijetnjom veta, traže da se i evropski budžet prilagodi opštem trendu štednje. To se, po njima, najviše odnosi na finansiranje evropskih institucija, čiji zvaničnici žive životom koji nema dodirnih tačaka sa aktuelnom krizom.
Evropske institucije zapošljavaju oko 30 hiljada službenika i čak 16 posto njih godišnje prima više od 100 hiljada eura godišnje. Za mnoge obične smrtnike nevjerovatna svota, koja je opet skromna u odnpsu na primanja predsjednika Evropske komisije. On ima platu višu od američkog predsjednika, uz mnogo manje odgovornosti i brige.
Budžet se mora modernizovati, pozivaju brojne evropske članice, koje pod modernizacijom podrazumjevaju i ozbiljno smanjenje izdataka za evropske institucije. Sa druge strane Komisija, posebno Parlament, traže više, vjerujući da ako ikada, sada treba izdvajati za nova radna mjesta, istraživanje, razvoj. Zbog svega toga, niko ne očekuje da će večerašnja rasprava na samitu biti laka. Naprotiv...
"Očekujem težak sastanak, situacija je takva da ne treba očekivati brza rješenja", ocijenio je premijer Luksemburga Žan Klod Junker.
Prva koja je zaprijetila vetom na povećanje budžeta je Britanija, koja ionako, kada je EU u pitanju, iskazuje interes samo za evropsko tržište.
"Nimalo nisam sretan, riječ je o veoma važnim pregovorima, u vrijeme teških odluka o javnoj potrošnji pogrešno je na sto staviti prijedlog o većim troškovima Unije", naglasio je britanski premijer Dejvid Kameron.
Teške brige i atmosfera gurnuli su u stranu pomoć Grčkoj, čiji premijer Antonis Samaras upozorava:
"Svaki dan bez konačne odluke utiče na našu ekonomiju, našu psihu, tržište, na osjećaje Grka".
Bilo kako bilo, večeras i sutra očekuje se teška i žučna rasprava u Briselu sa ishodom jednako neizvjesnim kao i sudbina budžeta, ali i same Unije.
Evropske institucije zapošljavaju oko 30 hiljada službenika i čak 16 posto njih godišnje prima više od 100 hiljada eura godišnje. Za mnoge obične smrtnike nevjerovatna svota, koja je opet skromna u odnpsu na primanja predsjednika Evropske komisije. On ima platu višu od američkog predsjednika, uz mnogo manje odgovornosti i brige.
Budžet se mora modernizovati, pozivaju brojne evropske članice, koje pod modernizacijom podrazumjevaju i ozbiljno smanjenje izdataka za evropske institucije. Sa druge strane Komisija, posebno Parlament, traže više, vjerujući da ako ikada, sada treba izdvajati za nova radna mjesta, istraživanje, razvoj. Zbog svega toga, niko ne očekuje da će večerašnja rasprava na samitu biti laka. Naprotiv...
"Očekujem težak sastanak, situacija je takva da ne treba očekivati brza rješenja", ocijenio je premijer Luksemburga Žan Klod Junker.
Prva koja je zaprijetila vetom na povećanje budžeta je Britanija, koja ionako, kada je EU u pitanju, iskazuje interes samo za evropsko tržište.
"Nimalo nisam sretan, riječ je o veoma važnim pregovorima, u vrijeme teških odluka o javnoj potrošnji pogrešno je na sto staviti prijedlog o većim troškovima Unije", naglasio je britanski premijer Dejvid Kameron.
Teške brige i atmosfera gurnuli su u stranu pomoć Grčkoj, čiji premijer Antonis Samaras upozorava:
"Svaki dan bez konačne odluke utiče na našu ekonomiju, našu psihu, tržište, na osjećaje Grka".
Bilo kako bilo, večeras i sutra očekuje se teška i žučna rasprava u Briselu sa ishodom jednako neizvjesnim kao i sudbina budžeta, ali i same Unije.