Danas je Evropska komisija snažno odbila pokušaje prekrajanja istorije, kakve su prepoznali u izjavi predsjednika Srbije Tomislava Nikolića o tome da u Srebrenici nije počinjen genocid. Oni podsjećaju da je njihov stav jasan, kao što su se o masakru u Srebrenici kao genocidu, usmjerenom protiv čovječanstva, izjasnili i Haški sud i Sud pravde.
Zapaljive izjave novog predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića, naišle su danas na jasan odgovor evropskih institucija. Sa adrese Evropske komisije je poručeno da Unija neće dopustiti prekrajanje istorije, činjenica koje su potrvdile i medjunarodne institucije:
"EU snažno odbija bilo kakve pokušaje prepravljanja istorije. Masakr u Srebrenici jeste bio genocid, što je potvrdjeno i od strane Haškog suda i Suda pravde i zločini počinjeni u Srebrenici jula 1995 su bili zločini protiv čovječanstva. Mi to ne smijemo zaboraviti niti dozvoliti da se ponovi. Ovo je naša veoma jasna pozicija koju smo imali priliku ponoviti u brojnim prilikama i ponovićemo je jasno ako i kada bude trebalo. Predsjednik Barozo će se 14-tog ovog mjeseca susresti sa predsjednikom Nikolićem i biće to prilika da se razgovara o brojnim pitanjima, uključujući i veoma važnu tačku pomirenja u regionu", kazala je portparolka Evropske komisije, Pia Arenkilde Hansen.
Izvori u Evropskoj komisiji su potrvdili da izjave poput ove, te o Vukovaru kao srpskom gradu, još više podvlače važnost skorog susreta sa novim predsjednikom Srbije, te pitanje pomirenja i dobrosusjedskih odnosa stavljaju na vrh agende razgovora koje bi u Briselu predsjednik Nikolić trebao imati sa evropskim vrhom, predsjednikom Evropskog vijeća, Hermanom Van Rompujem, visokom predstavnicom Ketrin Ešton i predsjednikom Komisije Žoze Manuelom Barozom.
S tim u vezi, nezvanično se potvrdjuje da organizatori sastanka sa evropske strane očekuju ozbiljne i teške razgovore, uz poruku novom predsjedniku Srbije da će sada oči Unije biti fokusirane na njegove postupke i korake, u očekivanju da će on, ipak, na djelu pokazati da se drži obećanja o nastavku evropskog puta za svoju zemlju.
Bez odgovora Komisije je danas ostalo novinarsko zapažanje da u sličnim situacijama, kada se stavovi gosta oštro razlikuju od stavova Unije, njega prima tek niži nivo evropskih službenika, što u slučaju predsjednika Nikolića nije slučaj. Tumači se to, konačno, ozbiljnim pristupom Brisela volji glasača u Srbiji, činjenicom da se nastavak evropskih integracija Beograda smatra važnim koliko za Srbiju, toliko i za cijeli region Zapadnog Balkana.
Zapaljive izjave novog predsjednika Srbije, Tomislava Nikolića, naišle su danas na jasan odgovor evropskih institucija. Sa adrese Evropske komisije je poručeno da Unija neće dopustiti prekrajanje istorije, činjenica koje su potrvdile i medjunarodne institucije:
"EU snažno odbija bilo kakve pokušaje prepravljanja istorije. Masakr u Srebrenici jeste bio genocid, što je potvrdjeno i od strane Haškog suda i Suda pravde i zločini počinjeni u Srebrenici jula 1995 su bili zločini protiv čovječanstva. Mi to ne smijemo zaboraviti niti dozvoliti da se ponovi. Ovo je naša veoma jasna pozicija koju smo imali priliku ponoviti u brojnim prilikama i ponovićemo je jasno ako i kada bude trebalo. Predsjednik Barozo će se 14-tog ovog mjeseca susresti sa predsjednikom Nikolićem i biće to prilika da se razgovara o brojnim pitanjima, uključujući i veoma važnu tačku pomirenja u regionu", kazala je portparolka Evropske komisije, Pia Arenkilde Hansen.
Izvori u Evropskoj komisiji su potrvdili da izjave poput ove, te o Vukovaru kao srpskom gradu, još više podvlače važnost skorog susreta sa novim predsjednikom Srbije, te pitanje pomirenja i dobrosusjedskih odnosa stavljaju na vrh agende razgovora koje bi u Briselu predsjednik Nikolić trebao imati sa evropskim vrhom, predsjednikom Evropskog vijeća, Hermanom Van Rompujem, visokom predstavnicom Ketrin Ešton i predsjednikom Komisije Žoze Manuelom Barozom.
S tim u vezi, nezvanično se potvrdjuje da organizatori sastanka sa evropske strane očekuju ozbiljne i teške razgovore, uz poruku novom predsjedniku Srbije da će sada oči Unije biti fokusirane na njegove postupke i korake, u očekivanju da će on, ipak, na djelu pokazati da se drži obećanja o nastavku evropskog puta za svoju zemlju.
Bez odgovora Komisije je danas ostalo novinarsko zapažanje da u sličnim situacijama, kada se stavovi gosta oštro razlikuju od stavova Unije, njega prima tek niži nivo evropskih službenika, što u slučaju predsjednika Nikolića nije slučaj. Tumači se to, konačno, ozbiljnim pristupom Brisela volji glasača u Srbiji, činjenicom da se nastavak evropskih integracija Beograda smatra važnim koliko za Srbiju, toliko i za cijeli region Zapadnog Balkana.
