Do kraja ovog mjeseca bi španske banke trebale dobiti finansijsku injekciju od ukupno 30 milijardi eura, odlučili su ministri finansija eurozone u Briselu. Svjež novac dolazi pod jasnim uslovom- konsolidacija bankarskog sektora ali i ukupnih izdataka države. Do 2014-te bi ta zemlja morala svoj budžetski deficit svesti na podnošljivih 3 posto, a do kraja ove do nešto više od 6 procenata.
Španske banke će, dakle, preživjeti, za sada. Pošteno, niko ne zna koliko će novca trebati Madridu da stane na noge. U Briselu žele da vjeruju da je planiranih ukupno 100 milijardi eura dovoljno za ukupni oporavak, a sada odobrenih 30 barem za gašenje vatre. A tu će na domaćem terenu biti dosta posla. Zvanične cifre govore da je Španija prošlu godinu završila sa gotovo 9 posto javnog duga, što je nedopustivih šest posto iznad dopustenog evropskog nivoa. Niko realan ne očekuje da će Španci do kraja godine spustiti se na "normalu", te im je zato dopuštena još jedna godina prilagodjavanja. Do 2014-te moraju to obaviti, a do kraja ove skinuti barem trećinu sadašnjih postotaka. Da bi u tome uspjeli, do kraja ovog mjeseca će dobiti prvih 30 milijardi.
"Namjeravamo da postignemo formalni sporazum u drugoj polovini jula, dopuštajući da se završe sve nacionalne procedure oko toga. Tako bi prvih 30 milijardi bilo upućeno do kraja mjeseca za hitne potrebe španskih banaka", kazao je šef euro-grupe Žan Klod Junker.
Nemoć španskog finansijskog sektora je više nego očita. Banke su dio priče, a drugi, moguće još bolniji je ukupni javni dug za čije smanjenje će ta zemlja morati proći kroz još bolniji period od sadašnjeg, koji bilježi više od pet i po miliona nezaposlenih ili oko četvrtine ukupne radne snage. Medjutim, obaveze su to i, ukoliko žele podršku Evropskog stabilizacijskog mehanizma i njegovog novca, Španci moraju ispuniti svoj dio zadaće.
"Mislim da je sporazum o bankama veoma pozitivan i daje garancije dijelu španskog finansijskog sistema. Sa druge strane, dogovoreno je da dobijemo produžetak od godinu dana za smanjenje deficita na 3 posto i Španija mora da ispuni svoje obaveze", kazao je španski ministar finansija, Luis de Gvindos Hurado.
Skloni optimizmu ukazuju da Španija proteklog mjeseca bilježi blag, ali ipak rast brojka zaposlenih, što ukazuje da se tamošnja vlada trudi da dio dragocjenih sredstava usmjeri i u tom pravcu. Pesimisti podsjećaju na primjer Grčke, gdje evropska intervencija traje znatno duže i gdje je odaslato znatno više novca, a gdje se još uvijek ne vidi svjetlo na dnu tunela.
Španske banke će, dakle, preživjeti, za sada. Pošteno, niko ne zna koliko će novca trebati Madridu da stane na noge. U Briselu žele da vjeruju da je planiranih ukupno 100 milijardi eura dovoljno za ukupni oporavak, a sada odobrenih 30 barem za gašenje vatre. A tu će na domaćem terenu biti dosta posla. Zvanične cifre govore da je Španija prošlu godinu završila sa gotovo 9 posto javnog duga, što je nedopustivih šest posto iznad dopustenog evropskog nivoa. Niko realan ne očekuje da će Španci do kraja godine spustiti se na "normalu", te im je zato dopuštena još jedna godina prilagodjavanja. Do 2014-te moraju to obaviti, a do kraja ove skinuti barem trećinu sadašnjih postotaka. Da bi u tome uspjeli, do kraja ovog mjeseca će dobiti prvih 30 milijardi.
"Namjeravamo da postignemo formalni sporazum u drugoj polovini jula, dopuštajući da se završe sve nacionalne procedure oko toga. Tako bi prvih 30 milijardi bilo upućeno do kraja mjeseca za hitne potrebe španskih banaka", kazao je šef euro-grupe Žan Klod Junker.
Nemoć španskog finansijskog sektora je više nego očita. Banke su dio priče, a drugi, moguće još bolniji je ukupni javni dug za čije smanjenje će ta zemlja morati proći kroz još bolniji period od sadašnjeg, koji bilježi više od pet i po miliona nezaposlenih ili oko četvrtine ukupne radne snage. Medjutim, obaveze su to i, ukoliko žele podršku Evropskog stabilizacijskog mehanizma i njegovog novca, Španci moraju ispuniti svoj dio zadaće.
"Mislim da je sporazum o bankama veoma pozitivan i daje garancije dijelu španskog finansijskog sistema. Sa druge strane, dogovoreno je da dobijemo produžetak od godinu dana za smanjenje deficita na 3 posto i Španija mora da ispuni svoje obaveze", kazao je španski ministar finansija, Luis de Gvindos Hurado.
Skloni optimizmu ukazuju da Španija proteklog mjeseca bilježi blag, ali ipak rast brojka zaposlenih, što ukazuje da se tamošnja vlada trudi da dio dragocjenih sredstava usmjeri i u tom pravcu. Pesimisti podsjećaju na primjer Grčke, gdje evropska intervencija traje znatno duže i gdje je odaslato znatno više novca, a gdje se još uvijek ne vidi svjetlo na dnu tunela.