Linkovi

Milić: Višestruka poruka rezolucije o Srebrenici


Jelena Milić, direktorka Centra za Evro-atlantske studije u Beogradu
Jelena Milić, direktorka Centra za Evro-atlantske studije u Beogradu

Ruski protivpredlog britanskom nacrtu rezolucije o Srebrenici u Savetu bezbednosti UN-a, nije znak solidarnosti sa Srbijom, tvrdi Jelena Milić, direktorka Centra za Evro-atlantske studije u Beogradu.

Ruski protivpredlog britanskom nacrtu rezolucije o Srebrenici u Savetu bezbednosti Ujedinjeih nacija, nije znak solidarnosti sa Srbijom, tvrdi Jelena Milić, direktorka Centra za Evro-atlantske studije u Beogradu.

U razgovoru sa koleginicom Jelom Defrančeski, Milić se osvrnula na mogući odlazak srpskog premijera Aleksandra Vućiča na komemoraciju u Srebrenici, kao i na pritisak Zapadnih zemalja na Prištinu da osnuje Specijalni sud za ratne zločine. Ali, prvo se osvrnula na sporenja u Savetu bezbednosti.

Britanska rezolucija o Srebrenici zamišljena je mnogo šire od osude počinilaca tog zločina. Rezolucija je, u stvari, poziv međunarodnoj zajednici da odgovori na masovne zločine i zločine protiv čovečnosti koji se danas događaju na Bliskom Istoku, tvrdi Milić.

„... da Kina i Rusija imaju hrabrosti da se u Savetu bezbednosti Sirija posmatra u tom kontekstu, svima bi bilo mnogo lakše. Ali zašto bi to Kina i Rusija uradile? Ovako imate more izbeglica, tužnih priča koje potresaju i fizički i ekonomski Evropu. Imate Isil (Islamsku državu) gde Rusija nije članica koalicije koja se bori protiv ekstremista.“

Kontra-rezolucija Rusije nije znak solidarnosti sa Srbijom, dodaje Milić.

„Srbiji nikakva ruska kontra-rezolucija na britansku rezoluciju ne pomaže i nije joj nikakav prijatelj. To je samo dalje podrivanje Zapada.“

Naša sagovornica, pozdravlja nagoveštenu spremnost srpskog premijera Aleksandra Vučića, da prisustvuje komemoraciji u Srebrenici. Ali, važno je da se premijer Vučić na pravi način obrati tom skupu, dodaje ona:

„Ako će on da ode u Srebrenicu i da kaže izvinjavam se svim žrtvama, svaka je žrtva – žrtva, nema etnički motivisanog zločina - bolje da ne ide. Kao da u međunarodnom krivičnom pravu i humanitarnom pravu ne postoje etnički ili verski motivisani ratni zločini i zločini protiv čovečnosti. Ako ide, ide zbog srebreničkih žrtava, ni zbog čega drugog.“

Milić kaže da treba odbaciti tzv. strategiju simetrije zločina koja se može čuti u vladajućim krugovima u Beogradu.

Povodom sporova oko osnivanja kosovskog Specijalnog suda za ratne zločine, naša sagovornica najpre ističe da je privođenje osumnjičenih za stradanje Srba na Kosovu, trebalo mnogo ranije da započne.

„Suština je da je Haški sud od početka bio isključen iz priče o mogućnosti suđenja za zločine, koji su se desili posle kraja NATO intervencije.“

Međutim, Milić smatra da je argumentacija SAD, kojom nastoje da privole Prištinu da osnuje sud, kontraproduktivna. Plašenje Kosova osnivanjem suda od strane UN-a, otežava rad svih onih koji se zalažu za koncept tranzicione pravde, kaže ona:

"Za nas jedini kriterijum koji imamo su presude ICTY i stalnog Suda pravde. Ako diskreditujemo te institucije, onda smo prilično reducirali ceo koncept tranzicione pravde i svih pozitivnih efekata koji su UN-ovi mehanizmi tranzicione pravde na Zapadnom Balkanu napravili.“

Najveća opasnost postoji za kredibilitet suđenja, koja tek dolaze pred ICTY - suđenja Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, koji su optuženi za najteže zločine, zaključuje Milić.

U zaključku razgovora naša sagovornica se ponovo osvrnula na rusku kontra-rezoluciju u Savetu bezbednosti kao i moguće pogoršanje odnosa Beograda i Prištine zbog dosadašnjeg neuspelog dogovora o formiranju Zajednice srpskih opština, telekomunikacijama i energetici:

„Rusija će naći visoko pozicionirane saradnike u Beogradu da se otvori priča o podeli Kosova. Mislim da je to jako opasna priča koja nas čeka, rekla bih na jesen. Predlog kontra-rezolucije je takođe stavio srpsku diplomatiju u jednu vrlo nezgodnu situaciju. Jednog momenta je bilo samo rečeno da nećemo tražiti veto Rusije na britansku rezoluciju, što je bilo u redu. Međutim, ako se sada bude izjašnjavalo i o ruskoj kontra-rezoluciji, bojim se da bi Srbija mogla pasti na tom ispitu.“

XS
SM
MD
LG