Linkovi

Putinova strategija prema Zapadnom Balkanu


Potpredsednik Atlantskog saveza SAD Dejmon Vilson
Potpredsednik Atlantskog saveza SAD Dejmon Vilson

Predsednik Rusije Vladimir Putin nastoji da proširi sferu ruskog uticaja ne samo u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, već i na području jugoistočne Evrope, kaže Dejmon Vilson iz uticajnog Atlantskog saveta.

Izvršni potpredsednik vašingtonskog Atlantskog saveza tvrdi da je nedavna Putinova poseta povodom 70. godišnjice Dana oslobođenja Beograda, bila više od simbolične.

Održavanje izuzetno bliskih odnosa sa Srbijom deo je Putinovih geostrateških ambicija da revidira post-hladnoratovski poredak u Evropi, a pre svega zaustavi dalje proširenje Evropske unije, kaže Vilson.

"Srbija je očigledno velika nagrada za Rusiju, jer je po mnogo čemu ključna u regionu, i sa kojom ima najsnažnije veze u tom delu Evrope. Srbija je isto tako glavna spona energetskog sistema Zapadnog Balkana. Sve su to elementi zbog kojih je Rusija veoma zainteresovana za Srbiju."

Dok Moskva lako uspeva da pridobije naklonost Srbije, druge balkanske zemlje koje možda nisu tako prijateljske, izložene su snažnim pritiscima Kremlja, smatra Vilson.

"Šef ruske diplomatije Lavrov nedavno je zvanično upozorio da proširenje NATO-a prema Zapadnom Balkanu predstavlja provokaciju za Moskvu. Mislim da se on u stvari poigrava sa pojedinim evropskim zemaljama, koje iz ekonomskih razloga ne žele dalje pogoršanje odnosa sa Rusijom, koje su doslovce izjavile da ne žele da 'provociraju' Moskvu. S druge strane, Rusija se nije uopšte bunila protiv proširenja NATO-a na Hrvatsku i Albaniju, ne vidim zašto se sada buni protiv prijema drugih zemalja Zapadnog Balkana."

Na kritiku mnogih da Zapad kasno reaguje na poteze Moskve, Vilson odgovara:

"Slažem se da je potrebno da Zapad ima strategiju za blokiranje daljeg mešanja Rusije, ali takođe smatram da nije samo Zapad kriv za sadašnju situaciju u regionu. Deo odgovornosti leži na pojedinim zemljama tog područja, koje su po završetku balkanskih ratova 1990-ih protraćile dragoceno vreme za sprovođenje demokratskih reformi potrebnih za pridruživanje evroatlantskim strukturama. Sve te zemlje bile su suočene sa istim izborom, da li će napred ili će ostati u mestu."

Zemljama koje najviše zaostaju sada preti da ostanu izvan evropskog bloka, kaže Vilson:

"Videli smo kako je Hrvatska relativno brzo prevazišla nasleđe rata u regionu. Hrvatska i dalje ima ekonomskih problema, problema sa korupcijom i učvršćivanjem demokratskih institucija, ali uspela je da se dovoljno preobrazi kao društvo i politički sistem i da bude primljena u NATO i Evropsku uniju. Teritorijalni integritet i suverenitet Hrvatske više nikada neće biti dovedeni u pitanje."

Osvrćući se na dosadašnje približavanje Srbije zapadnom bloku, Vilson posebno ističe uspešnu obaveštajnu i vojnu saradnju Beograda sa Zapadom.

"Srbi su zauzeli veoma pragmatičan pristup. Spremni su da uspostave čvrstu saradnju povodom vojnih, obaveštajnih i drugih bezbednosnih pitanja sa Sjedinjenim Državama, ali i sa drugim evropskim zemljama, kao i sa NATO-om. Vrlo su konstruktivni u zajedničkim akcijama protiv mafije na Balkanu i spremno učestvuju u zajedničkim vojnim vežbama. Putin sada traži od njih da okrenu leđa Zapadu. Međutim, ne vidim šta bi sprečavalo Srbiju – kao buduću članicu Evropske unije - da održava bliske veze sa Moskvom."

Vilson ipak priznaje da je evroatlantski blok zatečen potezima Moskve u Ukrajini kao i u jugoistočnoj Evropi, koji mogu da poremete viziju "slobodne, demokratske i celovite Evrope“.

Ukoliko transatlantski partneri ne nađu efikasan odgovor na to, Evropa bi mogla da izgubi deo Zapadnog Balkana, kao što već pomalo gubi zemlje na svojoj istočnoj granici kao što su Moldavija i Ukrajina, zaključuje Vilson.

XS
SM
MD
LG