Linkovi

Amerikanci pod stresom zbog ebole


Bolnica Belvi u Njujorku u kojoj se lekar Kreg Spenser leči od simptoma ebole, 23. oktobra 2014.
Bolnica Belvi u Njujorku u kojoj se lekar Kreg Spenser leči od simptoma ebole, 23. oktobra 2014.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je skoro svaki drugi Amerikanac zabrinut da bi on ili njegova rodbina mogli da se zaraze ebolom.

Novinarka Glasa Amerike Kerolajn Presuti bavila se pitanjem zašto su Amerikanci toliko nervozni zbog virusa koji je, do sada, doveo do samo tri potvrđena slučaja ebole u Sjedinjenim Državama.

U svetu neprekidnih vesti, teško je izbeći izveštaje o pretnji ebole... Neki kažu da takvo izveštavanje samo povećava anksioznost zbog ebole među Amerikancima.

Stanovnica Vašingtona Džunel Hjudži kaže da ebola samo povećava njen i onako visok nivo stresa. Suprotstavlja mu se tako što pokušava da ostane zdrava.

“Osećam se veoma uznemireno, kada je reč o odlasku u bolnicu. Kao kada bih morala u hitnu pomoć… tamo se svašta dešava”.

Najnovije istraživanje organizacije “Galup” pokazuje da Amerikanci smatraju da je ebola jedan od deset najvećih problema u zemlji, dok drugo istraživanje pokazuje da je skoro polovina Amerikanaca zabrinuta da će oni ili neko od njihovih bližnjih biti zaražen.

Američko udruženje psihologa navodi da pogrešne informacije izazivaju paniku.

Evo šta je rekao dirkektor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Tomas Friden kada je prvoj osobi u Sjedinjenim Državama uspostavljena dijagnoza virusa ebole i kada je on primljen u bolnicu u Dalasu, u državi Teksas:

“Ne sumnjam u to da ćemo virus zaustaviti ovde”.

Pacijent Tomas Erik Dankan je ubrzo preminuo, a dve medicinske sestre, koje su ga pazile, takođe su bile pozitivne na ebolu. Friden je tada rekao:

“Praktično svaka bolnica u zemlji koja ima odeljenje za izolaciju, može da radi izolaciju od ebole”.

Međutim, to što se virus proširio na medicinske sestre već u prvoj bolnici u kojoj se pojavio, izazvalo je paniku kod nekih Amerikanaca. Psiholozi smatraju da je određena količina anksioznosti dobra jer povećava pažnju. Međutim, prevelika anksoiznost može da parališe ljude.

Meri Alvord je psiholog, specijalista za anksioznost i poremećaje raspoloženja. Ona kaže da njeni pacijenti osećaju aknsioznost kada nemaju kontrolu.

“Kada ne znamo šta će se dogoditi. Tada nemamo informaciju i zato naša mašta popunjava praznine. Ili razgovor sa drugim ljudima popunjava praznine”.

Najbolji savet je da se dobiju informacije od stručnjaka. Ali ponekad, čak i stručnjaci nemaju odgovore.

“Ne mislim da možemo da predvidimo kada će ova epidemija biti završena”, kaže Entoni Fauči iz Nacionalnog instituta za zarazne bolesti.

“Mi možda ne znamo šta ne znamo”, kaže Džesi Gudman iz bolnice Volter Rid.

Jednu stvar lekari svakako znaju. Ebola je zarazna … ali i strah takođe može da bude zarazan.

.

XS
SM
MD
LG