Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/cherokee_Indians.jpg">Amerièki Indijanci i dalje žive u rezervatima - 2005-03-25


Prvi indijanski rezervati osnovani su 40-tih godina 19. veka, u vreme kada je ogroman broj doseljenika iz Evrope poèeo da preplavljuje amerièki zapad. Indijanci su bili primorani da se odrièu ogromnih prostranstava i presele se u rezervate, uz obeæanje vlade da æe im obezbediti obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Rezervati za neka plemena ostala su na delu njihove teritorije, dok su druga preseljena, ponekad èak na drugi kraj kontinenta. Doseljenici su oèekivali da æe se Indijanci postepeno stopiti sa belim stanovništvom, ali rezervati su u stvari doprineli oèuvanju indijanskog identiteta. Loris Tejlor je direktor radio stanice Hopi, koja pripada istoimenom indijanskom plemenu:

”Plemena u rezervatima imaju sopstvenu jurisdikciju, ne samo nad ljudima veæ i nad prirodnim bogatstvima. Imaju sopstvenu lokalnu upravu i sopstveni glas.“

Rezervati su važni za kulturu indijanskih plemena, ali imaju i kljuène pravne i politièke implikacije. Oktavijana Truhiljo pripada plemenu Paskua Jaki i šef je katedre za indijanske studije na Univerzitetu severne Arizone:

”Veoma je važno shvatiti da mi ne lièimo na bilo koju drugu etnièku ili kulturnu manjinu u Sjedinjenim Državama. Mi imamo specijalan status jer posedujemo zemlju i imamo mnoge posebne sporazume sa amerièkom vladom, koje sudovi i danas poštuju.“

Na osnovu tih sporazuma, indijanska plemena u Americi su suverena. Ona imaju pravo na sopstvenu upravu u rezervatima, a odnos sa Sjedinjenim Državama slièan je odnosu izmedju dve države. Medjutim, sama èinjenica da žive u rezervatima onespokojava mnoge Indijance. Džo Širli mladji, predsednik najveæeg plemena Navaho, kaže da ne voli ni samu reè ”rezervat:“

”Taj naziv je skovan u vreme kada su plemena bila pod kontrolom ratnog sekretarijata amerièke vlade. U vreme kada smo bili proterani sa svoje zemlje, kada se verovalo da smo divljaci i ratoborni varvari, manje važni od životinja. Želeo bih da ljudi shvate da moja zemlja nije rezervat za divlje životinje veæ da je to oduvek bila zemlja Navaho plemena.“

Navaho rezervat osnovan je 1868. godine, na osnovu jednog od poslednjih sporazuma potpisanih sa amerièkom vladom. U Americi sada živi znatno više od 300 hiljada Navaho Indijanaca, dok ukupan broj Indijanaca prevazilazi 4 miliona. Veæina njih i dalje pažljivo neguje svoju kulturu i èuva svoj identitet.

XS
SM
MD
LG