Linkovi

Ingrao: Novi pogled na jugoslovenske kontroverze


Čarls Ingrao
Čarls Ingrao

Krajem godine, iz štampe izlazi revidirano izdanje projekta "Inicijativa naučnika", u kojem su razmotreni uzroci tragičnih dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije.

Šta su uzroci tragičnih dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije u poslednjoj deceniji prošlog veka, pitanje je na koje pokušavaju da odgovore brojni naučnici, eksperti i političari. Jedan od ambicioznijih projekata je “Inicijativa naučnika”, koja okuplja više od 250 istoričara i stručnjaka iz oblasti društvenih nauka, iz 27 država i sa svih meridijana. Ko-urednik projekta, Čarls Ingrao, kaže da se sada priprema revidirano izdanje, koje će na jezicima regiona izaći iz štampe krajem ove godine.

“Prva među najkrupnijim izmenama u knjizi odnosi se na ulogu Beograda u ratu u Bosni i Hercegovini, koju je Milošević od početka negirao. Druga bitna izmena biće potpuno novo poglavlje o ulozi Crne Gore u balkanskom konfliktu, u koje će pored ostalog biti uključena i promenljiva politika Podgorice prema susedima tokom te krize. Treća dopuna obuhvata kontraverzu oko navodne trgovine organima Srba otetih na Kosovu. Ništa manje važna dopuna biće analiza oslobađajućih haških presuda nekolicini ključnih aktera na ratnim poprištima 1990-tih", objašnjava Ingrao.

Ingrao počinje sa dokazima da Milošević nije govorio istinu kada je tvrdio da Beograd nije umešan u rat u Bosni i Hercegovini.

Reč je o zapisnicima sa sednica Saveta za odbranu Vojske Jugoslavije o ratu u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući njima mogli smo da utvrdimo da su Miloševićeve snage smišljeno a ne slučajno činile masovne zločine, odnosno da je to bio sastavni deo vođenja rata na bosansko-hercegovačkom frontu. Te dokaze smo sada uključili u našu knjigu. Želim da podvučem da se istoričari služe isključivo neoborivim dokazima, kakve mi sada posedujemo.”

Poglavlje o Crnoj Gori pre svega se odnosi na ulogu crnogorskih snaga u ratu protiv Hrvatske, kaže Ingrao:

U prvom delu poglavlja o Crnoj Gori, obrađeni su opsada i bombardovanje Dubrovnika. Tada su izvršeni određeni zločini, a u najmanju ruku masovna pljačka imovine. Međutim, ustanovljeno je i to da nema dokaza da su crnogorske snage počinile teže ratne zločine, kakvi zaslužuju hašku optužnicu.”

Ingrao dodaje da je izvinjenje koje je 2000. godine tadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović uputio građanima Hrvatske, pomoglo Crnoj Gori da se liši kolektivne odgovornosti za opsadu Dubrovnika.

Najvažnija od svih dopuna, nastavlja Ingrao, odnosi se na Haški tribunal. On tvrdi da poništavanje haških presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču, kao i bivšem načelniku generalštaba vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, dovodi u pitanje neutralnost rada Haškog tribunala.

“Ta nova kontroverza verovatno će iziskivati posebno poglavlje, jer sve što smo do sada iznosili kao proverene činjenice o radu tribunala odjednom više ne pruža punu sliku. Naša dosadašnja kritika tribunala svodila se na to da su se pojedine sudije pokazale nevičnim, sporim, pa možda i nedovoljno profesionalnim. Ništa nije ukazivalo da je neko od njih u radu ispoljavao naklonost prema nekoj od strana u balkanskim sukobima. Međutim, preinačene presude su bacile u kovitlac sve naše zaključke o tome.”

Saradnici na pisanju knjige Inicijative naučnika za sada su podeljeni u oceni ispravnosti preinačenih presuda, ali su rešeni da istraže sve okolnosti pod kojima je došlo do toga, zaključio je Ingrao.
XS
SM
MD
LG