Linkovi

2012. u Rusiji - godina Putina i protesta


Ruski predsednik Vladimir Putin pred obraćanje naciji u Kremlju, 12. decembra 2012.
Ruski predsednik Vladimir Putin pred obraćanje naciji u Kremlju, 12. decembra 2012.

Protesti i gušenje opozicije obeležili su prvih šest meseci predsedničkog mandata Vladimira Putina.

Vladimir Putin je u ovoj godini uprkos žestokih demonstracija, uspeo u maju da po treći put bude izabran za predsednika i vrati se u Kremlj. Dopisnik Glasa Amerike Džems Bruks pripremio je osvrt na prvih šest meseci novog Putinovog predsedničkog mandata, koji možda predskazuju kako će stvari teći do kraja njegovog šestogodišnjeg mandata.

Putinov povratak u Kremlj dočekan je gnevnim protestom građana. Na dan inauguracije, Putinova automobilska kolona projurila je moskovskim ulicama ispražjenim delom zbog policije, a delom zato što je vikend bio proglašen prazničnim.

Opozicioni lider Vladimir Rižkov kaže da Putin jednostavno sprovodi samovladu.

“Kad pogledate Putinovih prvih šest meseci pošto se vratio u Kremlj, vidi se da je mnogo konzervativniji i autoritarniji nego što je bio, da se više orijentisao prema pravoslavnoj crkvi, i da je okrenuo leđa Zapadu”, kaže Rižkov.

Primer Putinove naglašene autoritarnosti je način na koji je reagovao na protestni ispad članica pank benda “Pusi rajot,” u hramu Hrista spasitelja, u Moskvi. Čim su bile osuđene na po dve godine zatvora, pravoslavna crkva pružila je Putinu čvrstu podršku.

Nacionalisti su pozdravili ukidanje američkih programa i uvođenje kozačkih patrola koje pomažu moskovskoj policiji. Duma je po skraćenom postupku usvojila zakone kojima se ograničava internet da bi se onemogućio pristup takozvanim subverzivnim stranim sadržajima. Pomoću novih zakona, politički aktivisti koji su prošle godine bili legalni, ove godine su etiketirani kao strani agenti i izdajice.
Opozicioni lider Aleksej Navaljni uhapšen je za vreme protestnog marša u Moskvi, 27. oktobra 2012.
Opozicioni lider Aleksej Navaljni uhapšen je za vreme protestnog marša u Moskvi, 27. oktobra 2012.
“Pravoslavlje, autokratija, nacionalizam,” je formula kojom se upravljalo carskom Rusijom pre 150 godina. Da li će ta formula biti uspešna i u 2013?

Predsednik Putin kaže da Rusi pre svega žele red i zakon.

“Anarhija koja je vladala 1990-tih degradirala je pojam demokratije i tržišne ekonomije. Ljudi su počeli da zaziru od toga. Smatram da se red, disciplina i poštovanje zakona ne kose sa demokratijom”, rekao je Putin.

“Veliki deo zemlje je i dalje polusovjetsko i polucarističko društvo, u kome je vlast koncentrisana kod malog broja ljudi, koji se služe metodom čvrste ruke, i koji ističu da je zemlja okružena neprijateljima, a da je najveći neprijatelj Amerika,” objašnjava opozicioni aktivista Vladimir Rižkov.

U obraćanju naciji 12. decembra, Putin se pozvao na svoju jednogodišnju kampanju protiv, kako on vidi, pokušaja strane subverzije.

“Direktno ili indirektno mešanje u naše unutrašnje stvari je neprihvatljivo. Političari koji svoje aktivnosti finansiraju stranim sredstvima, u stvari služe stranim interesima. Oni ne mogu da budu političke ličnosti u Ruskoj Federaciji”, upozorio je Putin.

Putin obećava reformu, a ne revoluciju.

“Reforme i usavršavanje političkog sistema su sasvim prirodni i neophodni. Ali nije prihvatljivo podrivanje države”, kaže on.

Ruski predsednik je obećao da će se boriti protiv korupcije. Time bi opoziciji mogao da oduzme adute. Ali, američki preduzetnik Bernard Sušer nije baš uveren u to.

Očigledno je da će doći do menjanja fotelja na vrhu. Ali, to nije isto što i sistematsko uklanjanje korupcije, pa čak ni način za uklanjanje bar simptoma korupcije,” kaže Sušer.

Putinovi protivnici, kao i pristalice slažu se da je prvih pola godine najava za ono što će uslediti do kraja njegovog šestogodišnjeg predsedničkog mandata.
XS
SM
MD
LG