Linkovi

Porez u SAD - nerešivo političko pitanje


Američki potpredsednik Džozef Bajden sa demokratskim liderima u Senatu SAD.
Američki potpredsednik Džozef Bajden sa demokratskim liderima u Senatu SAD.

Predstojeći novembarski predsednički izbori mogli bi da odrede budući smer SAD u vezi sa visinom poreza koji će Amerikanci morati da plaćaju.

Ukoliko američki Kongres ne bude preduzeo akciju, većina Amerikanaca će naredne godine plaćati veći porez federalnoj vladi primoranoj da smanjuje domaće i odbrambene troškove. Time bi se znatno smanjio deficit, ali bi to isto tako moglo da nanese štetu već oslabljenoj američkoj privredi. Predstojeći, novembarski izbori, mogli bi da odrede budući smer zemlje.

Prošla nedelja je donela mučni nagoveštaj budućeg smera kretanja politički podeljenog zakonodavnog tela. Senat koji kontrolišu demokrate, usvojio je zakonski predlog kojim se zadržavaju poreske stope na godišnji prihod do 250 hiljada dolara godišnje.

"Predstavnički dom bi trebalo odmah da deluje, da bi predsednik mogao da potpiše ovaj zakonski predlog", kaže demokrata, Čarls Šumer.

Medjutim, republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom ukazuju da taj predlog neće proći u Donjem domu Kongresa. Predsednik Predstavnićkog doma Džon Bejner je uputio poruku predsedniku Baraku Obami i demokratama u Kongresu.

"Gospodine predsedniče, reći ću vam: ako hoćete da pokažete da stojite uz vlasnike malih američkih firmi, najbolje što možete da uradite jeste da odustanete od namere da im 1. januara povećate porez", poručio je Bejner.

Republikacni žele da produže važnost sadašnjih poreskih stopa za sve vrste prihoda, uključujući i veoma bogate, za koje tvrde da otvaraju nove američke poslove.

Evo šta kaže republikanski senator Džon Tun - "jedna stvar koja nam nije potrebna usred ovakve ekonomije, jeste veliko povećanje poreza."

Lider republikanaca u Senatu, Mič Mekonel, ovako je sumirao demokratski program.

"Uzimanje više novca od onih koji ga zaradjuju, da bi ga vlada straćila.“

Demokrate uzvraćaju da bi povećanje poreskih stopa onima koji najviše zaradjuju, smanjilo oštrinu automatskog smanjenja troškova koje bi nesrazmerno pogodilo siromašnije Amerikance i one sa prosečnim prihodina. Predsednik Obama kaže da američki deficit ne može da se eliminiše isključivo smanjenjem budžeta.

"Ne verujem da možete da smanjite deficit, a da ne tražite od najbogatijih Amerikanaca, uključujući ljude poput mene, da se odreknu poreskih olakšica iz kojih su protekle decenije izvlačili korist", istakao je predsednik Obama.

Dok se republikanci predstavljaju kao šampioni malog i velikog biznisa, demokrate bi htele da ih birači vide kao branitelje srednje klase koja se osipa.

Senatorka Barbara Bokser kaže - "Za koga se borite? Da li se borite za ljude koji zaradjuju milijarde dolara godišnje? To su ljudi za koje se bore republikaci. Ili se borite za srednju klasu, srce i dušu Amerike?“

Pošto nijedna politička stranka nije u stanju da istera svoju volju, obe čekaju da američki narod odluči na novembarskim izborima i verovatno promeni ravnotežu moći u Vašingtonu. Politički analitičar Džon Fortije, istražuje moguće ishode.

"Ukoliko predsednik ponovo bude izabran, biće izabran sa bar delimično republikanskim Kongresom, Predstavničkim domom i možda Senatom. Imaćemo podeljenu vladu i mnogi od istih sukoba koje imamo danas, oko povećanja nivoa zaduživanja i drugih budžetskih razlika, verovatno će se iznova i iznova voditi i naredne četiri godine", zaključuje Fortije.

S druge strane, pobeda republikanskog kandidata Mita Romnija, mogla bi da prekine taj zastoj u korist programa njegove stranke, pod pretpostavkom da republikaci osvoje još mesta u Kongresu.
XS
SM
MD
LG