Linkovi

Klifton: Nezaposlenost u žiži predsedničke debate


Predsednik upravnog odbora kompanije Galup Džim Klifton
Predsednik upravnog odbora kompanije Galup Džim Klifton

Razlika u procentima između Obame i Romnija mesecima se kreće u okviru takozvanog procenta moguće statističke greške, navodi predsednik Galupa.

Džim Klifton je predsednik i generalni direktor Galupa, vodeće američke organizacije za ispitivanje javnog mnjenja, koja ima reputacija prilično preciznog prognozera ishoda američkih predsedničkih izbora. U razgovoru za naš program koleginica Jela Defrančeski je Kliftona najpre upitala kada će Galup tačno znati ko će pobediti na predsedničkim izborima 6. novembra.

“Galup će imati prilično pouzdanu predstavu ko će pobediti oko nedelju dana pred održavanje samih izbora. Međutim, naše prognoze su pouzdanije kada trka nije tesna kao što je ova. Razlika u procentima između Obame i Romnija već se mesecima kreće u okviru takozvanog procenta moguće statističke greške, odnosno 3 do 4 odsto”, navodi Klifton.

Stoga bi izborni ishod mogao da zavisi od glasača u svega nekoliko država, kao što su Ohajo, Virdžinija i Florida. U te tri savezne države većina birača nije opredeljena ni za “crvene” republikance, niti za “plave” demokrate. Oni tek treba da se opredele, kaže Klifton.

“Obama će s lakoćom pobediti u ‘plavim’ državama kao što su Kalifornija i Njujork, dok će Romni bez sumnje pokupiti većinu u ‘crvenim’ državama kao što su Severna i Južna Dakota, Nebraska, Kanzas, Oklahoma, pa i Teksas na jugu. U stvari, prošle su skoro tri decenije od kada je nekom predsedničkom kandidatu pošlo za rukom da osvoji veliku većinu saveznih država. Ronald Regan je poslednji predsednički kandidat koji je ostvario izborni ‘lendslajd’ 1984. pobedivši u 49 od 50 američkih država u trci protiv Voltera Mondejla.”

Galupovi podaci pokazuju da je u proteklih deset godina došlo do sve veće političke polarizacije u zemlji. U istom period SAD su pretrpele dve recesije, od kojih je prva bila relativno blaga, a zemlja se još izvlači iz finansijske krize koja izbila 2008, kaže Džim Klifton.

“Najakutniji problem u zemlji jeste visoka nezaposlenost, a glavne političke debate se vode oko uloge države u rešavanju tog problema. Demokrate i njihovi levičarski saveznici veruju da je to posao države. Republikanci i njihovi desničarski saveznici kažu da treba podsticati sektor preduzetništva.”

To su dva nepomirljiva pristupa ekonomskoj politici, nastavlja Klifton.

“Demokrate se zalažu za veće oporezivanje imućnih ljudi i velikih kompanija, kao i za kažnjavanje kompanija koje izvoze proizvodnju i radna mesta u treće zemlje. Druga strana smatra da ključ leži u ekspanziji poslovnog sektora i uvođenju podsticajnih mera kao što su smanjenje poreza malom i srednjem biznisu, koji obezbeđuje 99 odsto radnih mesta u Americi.”

Klifton kaže da su izborne šanse predsednika Obame direktno vezane za stopu nezaposlenosti u zemlji. Prema Kliftonu, ukoliko stopa nezaposlenosti padne sa osam na ispod 7,5 odsto, Obami je gotovo garantovan reizbor.

Klifton, međutim, upozorava da američka vlada umanjuje stopu nezaposlenosti time što u zaposlene ubraja privremeno zaposlene, pa čak i one koji rade svega po jedan sat nedeljno.

“Stvaran broj nezaposlenih Amerikanaca iznosi skoro 20 odsto, odnosno 30 miliona ljudi još nema posao u Americi. Od njih, 60 odsto ili 18 miliona kažu da ne veruju da će ikada naći zaposlenje.”

Nije čudo da je to egzistencijalno pitanje u žiži izborne debate, kaže Klifton. Pri tom, republikanski kandidat Mit Romni optužuje predsednika Obamu da svojom restriktivnom politikom sprečava otvaranje novih radnih mesta, a Obama uzvraća da Romni dolazi iz poslovnih krugova koji izvoze američke poslove u treće zemlje, rekao je naš sagovornik.
XS
SM
MD
LG