Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima beleži sve veći broj slučajeva kardiovaskularnih oboljenja opasnih po život. U najnovijem izveštaju SZO navodi se da je to možda rezultat nedovoljnog suzbijanja virusnih, bakterijskih i parazitskih infekcija, kao i hroničnih bolesti kao što su tuberkuloza, HIV i Šagasova bolest ili tripanosomijaza, koju ujedom prenose insekti.
U izveštaju Svetske zdravstvene organizacije navodi se da bi broj smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih oboljenja, koja su vodeći uzrok srčanih napada i moždanih udara, mogao da se udvostruči do 2020. godine. Stručnjaci su upozorili da su uzroci toga nisu samo rizični faktori, kao što su gojaznost, visok krvni pritisak, alkohol i pušenje.
"Tuberkuloza je, ispostavilo se, važan uzrok srčanih oboljenja", kaže dr Piter Hotez.
Doktor Piter Hotez je predsednik Instituta za vakcine Sabin i dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu na Bejlor koledžu u Hjustonu. On kaže da su brojne kardiovaskularne komplikacije direktno povezane sa parazitskim infekcijama kao što su pužna groznica ili šistosomijazis, streptokoke i sifilis.
"Određene zapostavljene tropske bolesti koje su uzrok srčanih oboljenja su različite u različitim zemljama u razvoju. Na primer, u nekim od najsiromašnijih delova Latinske Amerike, Šagasova bolest je važan uzrok srčanih oboljenja. Tu bolest izaziva parazit koji živi u srcu. A, mi nemamo dovoljno delotvorne lekove za mnoge od tih stanja.“
"Postoje neki lekovi koji su stari decenijama. Njima je promenjena namena iz veterinarstva i drugih oblasti. Oni su stari i toksični i u mnogim slučajevima gube delotvornost zato što su organizmi postali otporni na njih", objašnjava Erik Isom.
Erik Isom je na čelu razvoja lekova za zapostavljene bolesti, u firmi Anakor Farmaceutikals. On kaže da velike farmaceutske kompanije nisu bile finansijski zainteresovane za razvijanje novih lekova za hronične infekcije, iako su te infekcije u studijama označene kao važni činioci pulmonarne hipertenzije i hroničnih srčanih smetnji.
Ali kontrola tropskih infekcija mogla bi da bude ključna u smanjivanju globalnog broja smrtnih slučajeva zbog srčanih oboljenja, posebno u siromašnim zemljama. Don Džozef je na čelu organizacije "Bio poduhvati za globalno zdravlje“, neprofitne firme koja podržava razvoj novih lekova, vakcina i dijagnostike za tropske bolesti. Džozef kaže da lekovi koji su trenutno dostupni neće biti u stanju da umanje globalni porast broja tih infekcija i da su dodatna istraživanja neophodna.
"Smatramo da su zapostavljene bolesti ključne. One imaju neproporcionalan uticaj na ljude koji najmanje mogu da ih podnesu, a koji su najviše pogođeni.“
Zdravstveni stručnjaci ističu da je veoma važno da se prepoznaju pojedinačni faktori rizika koji doprinose srčanim oboljenjima u zemljama u razvoju kako bi delotvorni tretmani mogli da budu napravljeni.
U izveštaju Svetske zdravstvene organizacije navodi se da bi broj smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih oboljenja, koja su vodeći uzrok srčanih napada i moždanih udara, mogao da se udvostruči do 2020. godine. Stručnjaci su upozorili da su uzroci toga nisu samo rizični faktori, kao što su gojaznost, visok krvni pritisak, alkohol i pušenje.
"Tuberkuloza je, ispostavilo se, važan uzrok srčanih oboljenja", kaže dr Piter Hotez.
Doktor Piter Hotez je predsednik Instituta za vakcine Sabin i dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu na Bejlor koledžu u Hjustonu. On kaže da su brojne kardiovaskularne komplikacije direktno povezane sa parazitskim infekcijama kao što su pužna groznica ili šistosomijazis, streptokoke i sifilis.
"Određene zapostavljene tropske bolesti koje su uzrok srčanih oboljenja su različite u različitim zemljama u razvoju. Na primer, u nekim od najsiromašnijih delova Latinske Amerike, Šagasova bolest je važan uzrok srčanih oboljenja. Tu bolest izaziva parazit koji živi u srcu. A, mi nemamo dovoljno delotvorne lekove za mnoge od tih stanja.“
"Postoje neki lekovi koji su stari decenijama. Njima je promenjena namena iz veterinarstva i drugih oblasti. Oni su stari i toksični i u mnogim slučajevima gube delotvornost zato što su organizmi postali otporni na njih", objašnjava Erik Isom.
Erik Isom je na čelu razvoja lekova za zapostavljene bolesti, u firmi Anakor Farmaceutikals. On kaže da velike farmaceutske kompanije nisu bile finansijski zainteresovane za razvijanje novih lekova za hronične infekcije, iako su te infekcije u studijama označene kao važni činioci pulmonarne hipertenzije i hroničnih srčanih smetnji.
Ali kontrola tropskih infekcija mogla bi da bude ključna u smanjivanju globalnog broja smrtnih slučajeva zbog srčanih oboljenja, posebno u siromašnim zemljama. Don Džozef je na čelu organizacije "Bio poduhvati za globalno zdravlje“, neprofitne firme koja podržava razvoj novih lekova, vakcina i dijagnostike za tropske bolesti. Džozef kaže da lekovi koji su trenutno dostupni neće biti u stanju da umanje globalni porast broja tih infekcija i da su dodatna istraživanja neophodna.
"Smatramo da su zapostavljene bolesti ključne. One imaju neproporcionalan uticaj na ljude koji najmanje mogu da ih podnesu, a koji su najviše pogođeni.“
Zdravstveni stručnjaci ističu da je veoma važno da se prepoznaju pojedinačni faktori rizika koji doprinose srčanim oboljenjima u zemljama u razvoju kako bi delotvorni tretmani mogli da budu napravljeni.