<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">     
    <channel>      
        <title>Kultura - Glas Amerike</title>     
        <link>https://www.glasamerike.net/z/2078</link>
        <description>Kultura</description>
        <image>
            <url>https://www.glasamerike.net/Content/responsive/VOA/sr-Latn-CS/img/logo.png</url>
            <title>Kultura - Glas Amerike</title>
            <link>https://www.glasamerike.net/z/2078</link>
        </image>
        <language>sr</language>
        <copyright>2012 - Glas Amerike</copyright>   
        <ttl>60</ttl>        
        <lastBuildDate>Tue, 09 Jun 2026 20:13:14 +0200</lastBuildDate> 
        <generator>Pangea CMS – VOA</generator>        
        <atom:link href="https://www.glasamerike.net/api/zvkvteomtt" rel="self" type="application/rss+xml" />
    		<item>
            <title>Vraća se Ted Laso, u pripremi četvrta sezona popularne serije</title>
            <description>Ted Laso, komedija koja je postala hit i kulturni fenomen u Americi i svetu, nastavlja se kroz četvrtu sezonu, objavila je kompanija Apple TV+.
Vest je potvrdio i Džejson Sudeikis, scenarista i glavni glumac serije, koji tumači ulogu dobroćudnog američkog fudbalskog trenera koji dobija posao da trenira fudbalski klub Ričmond u britanskoj Premier ligi.
&quot;Pišemo scenario četvrte sezone. To je zvanična vest. Ted će biti trener ženskog tima&quot;, objavio je Sudeikis.
Vest je izazvala oduševljenje kod obožavaoca serije koja je emitovana od 2020. do 2023. godine i stekla kultni status zbog svog optimizma i pozitivnih poruka, budući da glavni junak i njegov tim ostvaraju uspeh iako su u početku autsajderi, zahvaljujući njegovom zaraznom, dobroćudnom optimizmu i poruci &quot;Veruj&quot;, ali i posvećenosti fudbalu i vrednom radu.
S druge strane, iako žanrovski komedija, Ted Laso se bavio i ozbiljnom temom mentalnog zdravlja, zbog čega su u maju 2023. zvezde serije pozvane u Belu kuću gde su govorili na dnevnom brifingu za novinare i zatim razgovarali sa tadašnjim predsednikom Džozefom Bajdenom i prvom damom Džil.
Prema pisanju portala FilmUpdates, prve epizode dešavaju se u Kanzasu a serija se onda seli u Britaniju. Snimanje počinje u julu. Vraćaju se i druge zvezde serije Hana Vadingem, Bred Goldstin, Džeremi Svift i Džuno Templ.


</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/vra%c4%87a-se-serija-ted-laso/8010875.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/vra%c4%87a-se-serija-ted-laso/8010875.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 14 Mar 2025 18:05:56 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Glas Amerike)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/43214b0f-7abb-4876-0fe4-08dd5c8d307c_w800_h450.jpeg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title> &quot;Porcelanski rat&quot; – ukrajinski film o umetnosti, ratu i otpornosti</title>
            <description>Dokumentarni film Porcelanski rat je priča o ukrajinskim umetnicima i građanima koji se bore da spasu svoju zemlju i kulturu od ruske agresije. Film je prošle godine osvojio nagradu žirija za najbolji dokumentarni film a ove godine je bio kandidat za Oskara.
Sjajne kritike u medijima, 99% pozitivnih ocena publike na sajtu Rotten Tomatoes i glavnu nagradu žirija za najbolji dokumentarni film na festivalu Sandens… sve je to dobio film &quot;Porcelanski rat&quot; koji prati ukrajinske umetnike Slavu Leontjeva, Anju Stasenko i Andreja Stefanova tokom rata Rusije protiv Ukrajine. Njih troje su se pridružili odbrani Ukrajine, dok su Leontjev i Stasenko nastavili da stvaraju umetnost kao čin otpora.
„Moja supruga Anja Stasenko i ja godinama pravimo figure od porcelana – postale su poznate širom sveta. Ali, nikada nismo razmišljali o tome da se bavimo filmom&quot;, priča za Glas Amerike Slava Leontjev, ko-reditelj filma &quot;Porcelanski rat&quot;.
Nisu razmišljali ni o odlasku iz zemlje kada je Rusija izvršila invaziju u februaru 2022. Umesto toga, odlučili su da ostanu i bore se. Posle dugih dana na frontu, Leontjev je noću pravio porcelanske figure.
„Ideja da on ostaje u Ukrajini kako bi nastavio da stvara umetnost činila nam se apsolutno neverovatnom!“ , kaže Brendan Belomo, ko-reditelj filma, kaže da mu se ideja da Slava ostaje u Ukrajini kako bi nastavio da stvara umetnost činila apsolutno neverovatnom.
Još pre rata, američki reditelj Belomo želeo je da napravi animirani film zasnovan na fantastičnim bićima koje su Leontjev i Stasenko stvarali od porcelana. Na neki način, ostvario je svoj san, ali je suština filma na kraju ispala potpuno drugačija.
„Razdvajalo nas je 10.000 kilometara. Nismo govorili isti jezik. Mogli smo da komuniciramo samo preko Zuma uz pomoć prevodioca, a između nas je besneo najveći sukob u Evropi od Drugog svetskog rata“, priča Belomo.
Autori filma su poslali ukrajinskim umetnicima opremu.
„Bilo je nadrealno primiti – u jednoj ogromnoj torbi – pancir, kameru, specijalni šlem, snimač zvuka i još mnogo toga“, navodi Slava Leontjev.
Prijatelj Slave i Anje, Andrej Stefanov, postao je snimatelj filma.
&quot;Andrej je vrlo neobična osoba, pravi majstor za sve, perfekcionista. Kad sam mu predložio da snima film, rekao je da nije spreman. Ali toliko se dugo poznajem da sam samo rekao - ‘Naravno da nisi spreman – već je pao mrak danas. Ne brini, sutra počinjemo – spremi se!’“
Kritičari su se zaljubili u ovaj film zbog njegovog vizuelnog jezika. Tu je porcelanski puž koji nosi kućicu na leđima, dron koji je istovremeno vilin konjic, mudra stara sova. Crteži Anje Stasenko oživljavaju u filmu.
„Anja je od samog početka odlučila da Ukrajina nikada neće izgledati jadno u našem filmu. Ukrajinci nikada neće izgledati kao bespomoćne žrtve, jer smo znali od prvog dana da će naša zemlja pokazati neviđenu izdržljivost i hrabrost“, ističe Slava.
Metafora filma je jasna: Uprkos svojoj krhkosti, porcelan – baš kao i Ukrajina – postaje jak i čvrst kada je pod vatrom.
</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/porcelanski-rat-ukrajina-film-sandens-oskar-leontjev-stefanov/8009423.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/porcelanski-rat-ukrajina-film-sandens-oskar-leontjev-stefanov/8009423.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 13 Mar 2025 15:31:37 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Elena Vulf)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/01000000-c0a8-0242-d8b9-08dc2044ed84_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Džin Hekmen i njegova supruga pronađeni mrtvi u svojoj kući, uzrok  još nepoznat</title>
            <description>SANTA FE, NJU MEKSIKO — Glumac Džin Hekmen i njegova supruga Betsi Arakava pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Santa Feu u Novom Meksiku, saopštila je policija Nju Meksika u četvrtak.


Istražitelji navode da su Hekmen, njegova supruga i njihov pas pronađeni mrtvi u različitim sobama, te da su očigledno bili mrtvi već neko vreme.


Hekmen (95) je pronađen mrtav u toaletu, a njegova 63-godišnja supruga Betsi Arakava pronađena je mrtva u kupatilu pored grejača, napisali su detektivi šerifa okruga Santa Fe u nalogu za pretres.


Pored Arakave je nađena otvorena boca leka koji se izdaje na recept, tablete su bile razbacane po radnoj površini. Deniz Avila, portparol šerifa, kaže da nema naznaka da je neko od njih upucan ili da je imao druge vrste povreda.


Lokalni dobavljač gasa sarađuje sa odeljenjem šerifa okruga Santa Fe u istrazi, rekao je portparol Tim Korte za Asošijeted pres. Komunalna kompanija je testirala gasovode u kući i oko nje nakon što su tela otkrivena, prema nalogu. U to vreme, nije pronašao nikakve znake curenja gasa.




Detektiv je naveo da ljudi izloženi curenju gasa ili ugljen monoksidu možda ne pokazuju znake trovanja, ali je takođe primetio da nema očiglednih znakova curenja gasa.


Radnik je prijavio da su ulazna vrata kuće bila otvorena kada je stigao na rutinsko održavanje i da je pozvao policiju nakon što je pronašao tela. Dvojica radnika rekli su policiji da su retko viđali vlasnike kuća i da su poslednji kontakt sa njima imali oko dve nedelje ranije. Mrtvi nemački ovčar pronađen je u ormanu u kupatilu u blizini Arakave, saopštila je policija. Na imanju su pronađena dva živa psa.


Tokom četrdesetogodišnje karijere, Hekmen je bio dvostruki dobitnik nagrada Oskar, Bafta, dobio je četiri Zlatna globusa i Nagrade udruženja filmskih glumaca.


Njegova glumačka karijera počela je kasno, tek u tridesetim godinama, ali je brzo stekao priznanje zahvaljujući svojoj autentičnosti i uverljivosti na ekranu.


Najveću slavu stekao je ulogom detektiva Popaja Dojla u kultnom krimi-trileru &quot;Francuska veza&quot; Vilijema Fridkina iz 1971. godine, za koju je osvojio Oskara za najboljeg glumca.


Hekmen je još jednom nagrađen Oskarom, ovog puta za sporednu ulogu u vesternu Klinta Istvuda &quot;Neoprostivo&quot; (1992), gde je tumačio šerifa Mala Dageta.




Takođe je bio poznat po ulozi Leksa Lutora u filmovima o Supermenu kasnih sedamdesetih i osamdesetih, kao i po zapaženim ulogama u filmovima &quot;Prisluškivanje&quot; i &quot;Misisipi u plamenu.&quot;


Hekmen je tek u 30. godini odlučio da postane glumac. Upisao se na školu glume u Pasadeni u Kaliforniji gde je upoznao Dastina Hofmana. Kasnije se seli u Njujork gde je živeo sa Hofmanom i Robertom Duvalom.


Na početku karijere igrao je nekoliko predstava van Brodveja, da bi 1964. godine dobio ponudu da igra i na Brodveju.


Posle pozorišnih predstava, počinje da igra i na filmu.


Njegov prvi film je bio Lilit u kome je igrao sa Vorenom Bitijem. Posle toga igra Baka Baroua u filmu &quot;Boni i Klajd&quot;, i za tu ulogu je bio nominovan za Oskara.


Tri godine kasnije je nominovan za istu nagradu i u filmu &quot;Nikad nisam pevao za svog oca&quot;, gde je sarađivao sa Melvinom Daglasom i Estel Parsons.


Njegova supruga Betsi Arakava bila je pijanistkinja.


Hekmen je imao 95 godina, a njegova supruga 63.


Reditelj Frensis Ford Kopola oprostio se od velikog glumca objavom na Instaranu




&quot;Gubitak velikog umetnika, uvek je razlog i za žalost i za slavlje: Džin Hekmen je veliki glumac, inspirativan i veličanstven u svom radu i složenosti, ja žalim za njegovim gubitkom i slavim njegovo postojanje i doprinos,” naveo je Kopola.


Na društvenim mrežama od njega se oprostila i Vajola Dejvis.




&quot;Volela sam te u svemu! „Razgovor“, „Francuska veza“, „Posejdonova avantura“, „Neoprošteno“ teški, ali ranjivi filmovi. Bio si jedan od velikana. Bog blagoslovio one koji su te voleli. Dobro se odmorite, gospodine” , napisala je Dejvis.


Klint Istvud napisao je da ga je mnogo rastužila vest o smrti Hekmena i da će mu jako nedostajati.




 


 

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/oskarovac-dzin-hekmen-i-njegova-supruga-betski-arakava-pronadjeni-mrtvi-santa-fe/7989865.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/oskarovac-dzin-hekmen-i-njegova-supruga-betski-arakava-pronadjeni-mrtvi-santa-fe/7989865.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 27 Feb 2025 11:16:24 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><category>Društvo</category><author> voadigital@voanews.com (AP, Rojters)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/88b0a58e-98fd-48e7-8185-d533770c82f9_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Pol Makartni održao koncert iznenađenja u klubu Boveri u Njujorku </title>
            <description>Njujork — Pol Makartni je prethodni put nastupao u Njujorku pre tri godine, na stadionu Metlajf, koji može da primi 82.500 ljudi. U utorak uveče održao je nenajavljeni koncert u dvorani Boveri (Bowery Ballroom) - koja može da primi maksimalno 575 gledalaca.


Bilo ih je verovatno manje od toga, pošto je Makartnijeva oprema, prevelika za bekstejdž, zauzimala deo partera u slavnom, starom pozorištu i klubu u centru grada. Sve je izgledalo potpuno spontano, a tako je i bilo. Makartni je najavio koncert samo nekoliko sati pre nego što je izašao na binu. 


Kao u vreme &quot;Bitlmanije&quot;, vest se pronela Menhetnom i drugim delovima grada a Njujorčani trčali niz ulicu Delensi da bi uspeli da kupe dragocene karte u Boveriju. Većina prisutnih, uključujući i samog Makartnija, nije mogla da veruje šta se dešava.


“Pa, tu smo&quot;, rekao je nasmejani Makartni. &quot;Mala svirka u Njujorku. Zašto da ne?&quot;




Kasnije, pre nego što je počeo da izvodi pesmu  “Let Me Roll It,” dodao je: &quot;Ne mogu da verujem da smo tu i da ovo radimo. Ali tu smo i radimo ovo.&quot;


Ovo nije Makartnijev prvi spontani koncert. Bitlsi su 1969. godine održali slavni nastup na krovu sedišta svoje multimedijske kompanije Epl kor u Londonu. 


2009. godine, Makartni se vratio u pozorište Eda Salivena, mesto slavnog  debija Bitlsa u Americi. 2018. pojavio se na centralnoj železničkoj stanici Grand Central da bi promovisao svoj album &quot;Egypt Station&quot;. 


Sa temperaturama ispod nule u utorak, 82-godišnji Makartni se ovog puta odlučio za intimni koncert u zatvorenom prostoru. Karte su prodavane samo fizički, na blagajni kluba, jedna po gledaocu. Sve su rasprodate u roku od 30 minuta. Oni koji su reagovali dovoljno brzo osećali su se kao da su dobili na lutriji. 


69-godišnja Ejmi Džef bila je kod kuće, 30 blokova severno od kluba, kada je na Instagramu videla vest o kooncertu. &quot;Pomislila sam - uspeću. Navukla sam farmerke, zgrabila kaput, naručila taksi&quot;, ispričala je Ejmi pre koncerta. Kaže da je gledala Makartnija mnogo puta, uključujući i kada je sa Bitlsima nastupao u Forest hilsu u Kvinsu 1964. godine. Ipak nije mogla da veruje da je došla do ovih karata. 




31-godišnji Fil Sokolof bio je na putu ka poslu u blizini kluba kada je čuo vest. Utrčao je na posao, rekao svom kolegi Metu Fuleru, i zajedno su požurili do Boverija. &quot;Imali smo sreće&quot;, kaže Sokolof. &quot;Uvek saznam za te stvari dan kasnije.&quot;


Makartni je izašao na binu oko pola 7 uveče, sa svojim redovnim bendom, i dodatnom tročlanom trubačkom sekcijom. Rekao je da su imali samo jednu probu, dan ranije. Neko je viknuo: &quot;Vama ne treba proba&quot;. 


Ako je lokacija bila mala, bivši Bitls nije došao sa smanjenim koncertom. Publiku je proveo kroz svoju celu karijeru, od klasika Bitlsa do hitova Vingsa. Otvorio ga je pesmom “A Hard Day’s Night” a takođe je izveo “Got To Get You Into My Life,” “Maybe I’m Amazed,” “Lady Madonna,” “Jet,” “Get Back,” “Ob-La-Di, Ob-La-Da,” “Let it Be” i “Hey Jude.”


Posle solo numere &quot;Blackbird&quot; na akustičnoj gitari, ispričao je publici kako ju je napisao za pokret za građanska prava, tokom svojih prvih poseta SAD. &quot;Bili smo klinci&quot;, rekao je. &quot;Sada imam unuke starije nego što sam tad bio&quot;. 


Pre izvođenja pesme Vingsa “Mrs. Vanderbilt,” pričao je kako ju je izveo pred 350.000 ljudi u Kijevu, u vreme kada je Ukrajina bila puna entuzijazma i uzbuđenja zbog slobode i sticanja nezavisnosti. &quot;Nadajmo se da će se uskoro vratiti tome&quot;, rekao je.


Tokom jednog posebno glasnog vriska, rekao je: &quot;Ovo je baš bio vrisak za Bitlse&quot; i pozvao gledateljke da ponove taj vrisak, što je cela publika uradila.


Takođe je izveo takozvanu poslednju pesmu Bitlsa &quot;“Now and Then,” baladu koju je Džon Lenon napisao krajem 1970-ih ali je objavljena tek 2023. uz pomoć nove tehnologije. Pesma je u njemu izazvala nostalgiju. &quot;Da čujemo jedan aplauz za Džona&quot;, rekao je.


Makartni, koji je u nedelju bio na Superboulu u Nju Orleansu gde je viđen kako ćaska sa glumcem Adamom Sendlerom, bio je u Nujorku povodom predstojeće proslave 50. godišnjice legendarnog TV programa “Saturday Night Live”, gde će u nedelju biti gost u specijalnoj emisiji.


Ne zna se da li je Makartni izveo samo jedan koncert, ili se priprema za nešto više od toga. U decembru je okončao svoju turneju Got Back Tour, i rekao da se nada da će ove godine završiti novi album. 


Za sada je, međutim, to ipak bila samo jedna noć. Neko iz publike je pitao Makartnija da li može da svira celu noć. &quot;Neki od nas ipak treba da spavaju&quot; odgovorio je ser Pol. 


 

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/pol-makartni-koncert-iznena%c4%91enje-njujork-boveri/7972689.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/pol-makartni-koncert-iznena%c4%91enje-njujork-boveri/7972689.html</guid>            
            <pubDate>Wed, 12 Feb 2025 22:11:28 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/82b825cb-fd53-4d36-9de5-2894e6868b51_cx0_cy3_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Izložba #SerbiaInRealLife u Vašingtonu  &quot;ruši stereotipe&quot; i poziva publiku na dijalog </title>
            <description>VAŠINGTON — Skoro šesnaest godina pošto je u Umetničkom centru Kacen na Američkom univerzitetu u Vašingtonu prikazana skraćena verzija velike izložbe srpske savremene umetnosti „O normalnosti“, u istom prostoru sada se ponovo nalaze dela umetnika iz Srbije.


Postavka nazvana #SerbiaInRealLife sadrži radove 12 savremenih umetnika nekoliko generacija, rađenih tokom poslednje decenije, u različitim medijima, od slika i skulptura do digitalne umetnosti i mešovitih medija.


Umetnici čija su dela prikazana žive u vremenu postsocijalističke tranzicije i globalizma, a teme kojima se bave su raznovrsne – od ličnih sećanja, religije i verovanja, preko preispitivanja ličnog i kolektivnog identiteta, do otuđenja i usamljenosti u digitalnom svetu, kritike medija i konzumerizma, i distopijskih vizija.




Prema rečima Marije Milošević, vlasnice beogradske galerije &quot;Art for All&quot;, naziv &quot;SerbiaInRealLife&quot; se nametnuo dok su ona i njeni saradnici razgovarali o koncept izložbe.


“Naziv izložbe je vrlo simboličan. Želeli smo da predstavimo Srbiju u realnom životu, u trenutnom vremenu, a ne virtuelnom ili metaversu, i termin „In Real Life“ zapravo to asocira“, objašnjava Milošević u izjavi za Glas Amerike.


Izložba je rezultat njenog “upornog” zalaganja, kao i saradnje sa kolekcionarkom Elizabet Eskobar, koja je upoznala i zavolela umetničku scenu Srbije za vreme mandata svog supruga diplomate Gabrijela Eskobara u američkoj ambasadi Beogradu. Ta saradnja dovela je do izložbe u vašingtonskoj umetničkoj četvrti Anakostija 2022. i zatim postavke u galeriji MC na Menhetnu krajem 2024, ali je prema rečima Milošević njena kruna – postavka u Muzeju Američkog univerziteta, prostoru od 2.700 kvadratnih metara sa raznovrsnim izložbenim prostorima gde se može videte često provokativna umetnost sa područja američke prestonice, ali i celog sveta.




Milošević ističe da je ideja bila da se donese jedan novi pogled na srpsku umetnost, koja se, prema njenim rečima, često prikazuje kroz „ograničenu prizmu, često zamagljenu širim regionalnim narativima ili svedenu na uproštene stereotipe”. Rušenje takvih stereotipa i poziv publike na razgovor su neke od ambicija autora izložbe.


„Ova izložba je priča o Srbiji koja je inspirativna, koja govori univerzalnim jezikom kroz umetnost, o temama koje su globalne, elementarne u celom svetu, koje muče sve nas, od očuvanja životne sredine, raznolikosti, pa do verovanja i tradicije u kojoj smo duboko ukorenjeni, jer su mnogi radovi inspirisani našim nasleđem, ali interpretirani kroz savremenu umetnost“, ističe Marija Milošević.




#SerbiaInRealLife predstavlja jedan mogući presek umetničke scene koja je - kako ističe kustostkinja Vesela Sretenović, koja je radila kao konsultantkinja na izložbi - “vitalna i živa”, ali je često &quot;nevidljiva i marginalizovana&quot; na međunarodnoj sceni zbog geopolitičkih okolnosti, nedostatka tržišta i nemogućnosti izlaganja van zemlje.


Džek Rasmusen, direktor i kustos muzeja Američkog univerziteta u Umetničkom centru Kacen, seća se izložbe savremene srpske umetnosti 2009. godine za koju kaže da mu je bila jedna od “omiljenih svih vremena”.


“Veoma me je zanimalo da vidim šta srpski umetnici rade sada, i tako je počelo. Upoznao sam Mariju i njen tim i otputovao u Srbiju gde sam proveo vreme u umetničkim studijima i vratio se sa ovom lepom, važnom i jakom izložbom”, izjavio je Rasmusen za Glas Amerike.


U predgovoru kataloga za izložbu, on piše da se &quot;veliki deo umetnosti predstavljene ovde može protumačiti kao naginanje ka istraživanjima identiteta, traume i nacionalizma&quot;.




Umetnica i profesorka slikarstva Biljana Đurđević učestvovala je na izložbi u Kacenu i 2009. godine. Sada je tu izložena njena &quot;Poslednja večera&quot; - slika koja, prema rečima kustosa, donosi sumoran pogled na savremene uslove života i stanje ljudske usamljenosti, kao posledice zamki koje nam postavljaju tehnologija i moderni mediji.


Vladislav Šćepanović biblijskog Adama i Evu prenosi u svet u kojem je digitalna tehnologija zamenila prisustvo ljudi. Kroz gradski pejzaž, Kolja Božović razmatra “brzi ritam savremenog života, digitalne tehnologije i konzumerstva&quot;.


Odnosom ljudi i tehnologije, &quot;lepotom i užasom savremenog napretka&quot;, medijskim i političkim manipulacijama u vreme post-istine bavi se i Igor Simić, umetnik koji živi na relaciji Beograd - Njujork. U jednom od njegovih video radova, koji su privukli pažnju na izložbi u Vašingtonu, bivši američki predsednik Džordž Buš, inspirisan umetnošću Marine Abramović, u sopstvenom performansu sedi za stolom i broji zube žrtava iračkog rata.


Jedna od ključnih tema izložbe, prema rečima Marije Milošević, je preispitivanje identiteta, i pitanja šta znači biti Srbin u globalnom kontekstu.


Gabriel Glid simbole nasleđa Srbije kao što je korpa od pruća ukršta sa savremenim uticajima. Dajana Perić Daglas, umetnica iz Bosne i Hercegovine koja živi u Vašingtonu, koristi tehniku pčelinjeg voska na platnu u radu “Molitvena lista” posvećenom, “ličnim i porodičnim gubicima”.




Foklor, mitove i simbole istražuju vajar Arpad Pulai svojim skultpurama mističnih stvorenja od vunenih vlakana, kao i Nikola Velicki, koji je inspiraciju pronašao u animiranoj seriji za decu Pepa prase.


Nekoliko umetnika bavi se temom zaštite životne sredine. U delu &quot;Igralište 05&quot; Jovanka Mladenović spaja tradicionalno ulje na platnu sa novim digitalnim tehnlogijama i 3D štampanjem skreće pažnju na efekte urbanizacije a polazište je pejzaž iz njenog detinjstva, sada napušteni predeo u zapadnoj Bosni.


“To je rad koji je nastao u poslednjih godinu dana, odnosno ima istoriju još par godina ranije. Za vreme kovida sam počela da radim stvari vezane za praćenje vremena koje provodim u virtalnom svetu i taj sadržaj sam kroz grafikone mapirala, pratila i infiltrirala u svoj umetnički rad”, ispričala je umetnica za Glas Amerike.


Tu je i audio-video imverzivna instalacija Nemanje Lađića – Šetnja za koju kaže da je nastala kao odgovor na jednu prezentaciju Marka Zakerberga, direktora kompanije Meta, pre nekoliko godina, ali i povezana sa njegovim starijim radovima te predstavlja arhiv informacija – i digitalni, i onaj koji “pokušavamo da držimo u svojoj glavi”.


“U mom radu postoji fizička izolovanost koja je i lokalna i globalna, vezana za tehnologiju, i postoje rešenja koja su tehnološka, koja su neka vrsta zamke, i lepi su i tužni na svoju način&quot;, navodi Lađić.


Ivana Milev u instalaciji Plave linije proučava proces umnožavanja jedinica i gradnju strukture. Zdravko Joksimović bavi se odnosom prirode i tehnologije kroz svoje multimedijalne instalacije.




“U izloženim radovima često ima humora, a takođe su i vrlo ozbiljni. U njima ima trauma, kao i lepote, mnogo je stvari koje treba sagledati”, izjavio je za Glas Amerike pred otvaranje izložbe kustos Džek Rasmusen.


Ako je izložba &quot;O normalnosti&quot; 2009. godine, prema njegovim rečima, bila &quot;uzbudljivi iskorak srpskih umetnika ka međunarodnoj izloženosti&quot;, postavka #SerbiaInRealLife pokazala je da se savremeni umetnici Srbije osećaju veoma komforno u odnosu na pažnju koju dobijaju.


“Važno je vidite umetnost drugih ljudi, to nas spaja, da vidimo ono najbolje od drugih, koji onda više nisu tako &apos;drugi&apos;. To je uloga koju igraju umetnost i muzeji, i veoma je potrebna u ovo vreme. To je jedna od stvari kojoj se nadam, a druga želja je da ove sjajne umetnike predstavimo široj javnosti. Kada pogledate oko sebe, ovo su velika dela koja zaslužuju da budu viđena&quot;, zaključuje Rasmusen.


Mnogi od umetnika čija su dela predstavljena u Vašingtonu su nekadašnji studenti, a sada profesori Univerziteta umetnosti u Beogradu, koji podržava studentske proteste i blokade u Srbiji i krajem januara je doneo odluku o okončanju nastave i ispita do kraja blokade. Međutim, kako su nam rekli neki od izlagača, iz poštovanja prema organizatorima izložbe koja je isplanirana mesecima unazad, projekat na Američkom univerzitetu je ipak realizovan. Izložba će biti otvorena do 18. maja, a podržali su je Ministarstvo kulture Republike Srbije, Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije i kompanija &quot;Air Serbia&quot;.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/izlo%c5%beba-serbia-in-real-life-va%c5%a1ington-kacen-centar-ameri%c4%8dki-univerzitet-umetnost/7968740.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/izlo%c5%beba-serbia-in-real-life-va%c5%a1ington-kacen-centar-ameri%c4%8dki-univerzitet-umetnost/7968740.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 10 Feb 2025 19:36:29 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><category>Balkan</category><author> voadigital@voanews.com (Helena Đorđević)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/4d8e84b5-09a5-488a-d716-08dd481b2f46_cx0_cy10_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Preminuo Dejvid Linč, autor &quot;Tvin piksa&quot; i &quot;Plavog somota&quot;</title>
            <description>LOS ANĐELES — Dejvid Linč, filmski stvaralac koji je slavljen zbog svoje jedinstvene mračne vizije u filmovima kao što su &quot;Plavi somot&quot;(Blue Velvet) i &quot;Malholand drajv&quot; (Mulholland Drive), i serijama poput &quot;Tvin piksa&quot; (Twin Peaks), preminuo je nekoliko dana pre svog 79. rođendana.


Linčova porodica objavila je na Fejsbuku da je slavni reditelj preminuo. Mesto i uzrok smrti nisu objavljeni, ali Linč je vrlo javno govorio o emfizemu pluća od kojeg je bolovao.




&quot;Cenili bismo da nam omogućite privatnost u ovom trenutku. U svetu je nastala jedna velika praznina sada kada više nije sa nama, ali kao što bi on i sam rekao &apos;Koncentrišite se na krofnu, a ne na rupu u njoj&apos;&quot;, navodi se u postu na Fejbuku. &quot;Ovo je divan sunčan dan sa prelepim plavim nebom svuda iznad nas&quot;.


Linč je bio jedinstveni umetnik, koji se pročuo tokom 1970-ih svojim ostvaranjem &quot;Glava za brisanje&quot; (Eraserhead), a narednih decenija uvek je uspevao da iznenadi i inspiriše publiku i kolege. 


Pored pomenutih &quot;Plavog somota&quot;, &quot;Malholand drajva&quot; i &quot;Tvin piksa&quot;, Linč je, između ostalog, poznat po filmu &quot;Divlji u srcu&quot; (Wild at Heart), za koji je u Kanu nagrađen Zlatnom palmom; biografskoj drami &quot;Čovek slon&quot; (The Elephant Man) i &quot;Strejtovoj priči&quot; (The Straight Story).

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/amerika-holivud-kultura-dejvid-linc-in-memoriam-tvin-piks-divlji-u-srcu/7939493.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/amerika-holivud-kultura-dejvid-linc-in-memoriam-tvin-piks-divlji-u-srcu/7939493.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 16 Jan 2025 21:06:31 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><category>Aktuelno</category><category>Amerika</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/5a6ca845-e0dc-48d0-af94-dabeeba2e08f_cx0_cy3_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Zlatni globus: Nagrade za &quot;Brutalistu&quot;, Edrijena Brodija, Demi Mur i &quot;Emiliju Perez&quot; </title>
            <description>„Brutalista“, priča o čoveku koji je preživeo Holokaust i juri američki san, i muzički triler „Emilija Perez“ odneli su u prve velike filmske nagrade - Zlatni globus - u sezoni dodele holivudskih priznanja.


Filmski novinari širom sveta, koji glasaju za ovu nagradu, proglasili su &quot;Brutalistu&quot; za najbolju filmsku dramu, a zvezdu ostvarenja, Edrijena Brodija za najboljeg glumca filma. Film je takođe dobio nagradu za najbolju režiju, a to priznanje otišlo je u ruke Brejdija Korbeta.


Brodi, koji igra arhitektu koji pokušava da izgradi život u Sjedinjenim Državama, nazvao je film nezavisnog studija A24 „spomenikom čovečanstvu i umetnosti“.


&quot;Za mnoge ljude koji su se borili da emigriraju u ovu zemlju, nadam se da će vas ovaj rad malo podići i dati vam glas&quot;, rekao je Brodi na Beverli Hilsu.


„Emilija Perez“, film o meksičkom narko bosu koji prolazi tranziciju u ženu, proglašen je za najbolji u kategoriji filmskog mjuzikla ili komedije. Netfliksov film NFLX.O na španskom jeziku predvodio je sve filmove sa ukupno četiri nagrade, uključujući priznanje za najbolju sporednu glumicu koje je dobila Zoe Saldanja.


„Svetlo uvek pobeđuje tamu“, rekla je Karla Sofija Gaskon, trans glumica koja tumači glavnu ulogu u „Emiliji Perez“. &quot;Nikada nećete moći da nam oduzmete dušu, postojanje ili identitet.&quot;


 




Zlatni globusi predstavljaju početak sezonu nagrada u Holivudu koja kulminira dodelom Oskara u martu. Osvajanje Globusa može da ukaže na ostvarenja koja bi mogla da dobiju Oskare.


Film “Zlica” zasnovan na brodvejskom mjuziklu koji beleži veliki uspeh na blagajnama, osvojio je Zlatni globus najpopularnije bioskopsko ostvarenje. Reditelj Džon M. Ču govorio je o svojoj ljubavi prema filmovima dok je bio okružen glumačkom ekipom na sceni.


„Dok pesimizam i cinizam trenutno vladaju planetom, još uvek možemo da pravimo umetnost, koja je čin optimizma, to je osnaživanje i to je radost“, rekao je Ču.


Priznanje za Demi Mur

Na iznenađenje mnogih, Demi Mur je osvojila nagradu za najbolju glumicu za film &quot;Supstanca&quot; - priču o glumici koja bledi u potrazi za izvorom mladosti.


Poznata po filmovima kao što su &quot;St. Elmo’s fire” &quot; i &quot;Duh&quot;, Mur je rekla publici da je jednom bila odbačena kao ozbiljna glumica i da se plašila da je njena karijera gotova.


„Trenutno sam u šoku“, rekla je Mur dok je držala nagradu na sceni. &quot;Radim ovo dugo, više od 45 godina. Ovo je prvi put da sam osvojila nešto kao glumica.&quot;


 




Brazilka Fernanda Tores osvojila je nagradu za najbolju glumicu u filmskoj drami za film na portugalskom jeziku &quot;Još sam tu&quot;. Film govori o ženi koja mora da se ponovo osmisli nakon što je njena porodica nasilno razbijena tokom vojne diktature u Brazilu 1971.


Sebastijan Sten je proglašen za najboljeg glumca u filmskom mjuziklu ili komediji za ostvarenje &quot;Drugačiji čovek&quot;, film o čoveku sa unakaženim licem.


„Naše neznanje i nelagodnost u vezi sa invaliditetom i unakaženošću sada moraju da se okončaju“, rekao je Sten. „Moramo to da normalizujemo i nastavimo da se tome izlažemo i mi i naša deca”.


Kiran Kalkin je proglašen za najboljeg sporednog glumca u filmu „Pravi bol“, drami o rođacima koji putuju u Poljsku da istraže korene svoje porodice.


Na početku emisije, voditeljka Niki Glejzer poželela je dobrodošlicu poznatima u publici na „najveću noć ozempika“ i zadirkivala Timotija Šalamea, Harisona Forda, Selenu Gomez i druge.


„Možete učiniti sve, osim da kažete zemlji za koga da glasa“, rekla je Glejzer, misleći na široku holivudsku podršku kandidatkinji koji je izgubio na nedavnim predsedničkim izborima u SAD.


Na crvenom tepihu uoči ceremonije, poznate ličnosti su blistale u crnim, zlatnim i srebrnim haljinama sa povremenom crvenom ili zelenom bojom u kombinaciji. Zvezda filma &quot;Zlica&quot; Arijana Grande nosila je žutu Živenšijevu haljinu sa steznikom od perli za koji je rekla da je omaž putu od žute cigle koji vodi u Oz u filmskom mjuziklu.


Dobitnike Globusa biralo je 334 novinara iz 85 zemalja, u poređenju sa otprilike 9.000 glasača koji biraju Oskara. Glasačko telo Globusa je prošireno poslednjih godina, a organizatori su pokrenuli reforme nakon što su kritikovani zbog etičkih propusta i nedostatka različitosti.


U TV kategorijama, &quot;Hacks&quot; je osvojio nagradu za najbolju muzičku ili humorističku seriju, a &quot;Baby Reindeer&quot; je proglašen za najbolju ograničenu seriju, a &quot;Šogun&quot; za najbolju dramu.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/zlatni-globus-nagrade-za-brutalistu-edrijena-brodija-demi-mur-i-emiliju-perez-/7925873.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/zlatni-globus-nagrade-za-brutalistu-edrijena-brodija-demi-mur-i-emiliju-perez-/7925873.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 06 Jan 2025 16:38:18 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Rojters)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/572b7b54-282b-4962-8e95-0febfddca799_cx0_cy2_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Sad je stvarno kraj: Anđelina Džoli i Bred Pit postigli nagodbu o razvodu posle osam godina</title>
            <description>Anđelina Džoli i Bred Pit postigli su dogovor o razvodu, okončavši jedan od najdužih procesa prekida braka u istoriji Holivuda, ali još nisu rešili sva pravna pitanja.


Džoli i Pit potpisali su izjavu o neizvršenju obaveza podnetu Višem sudu u Los Anđelesu, rekavši da su sklopili pisani sporazum o svojim bračnim i imovinskim pravima, objavio je magazine Pipl.


„Pre više od osam godina, Anđelina je podnela zahtev za razvod od gospodina Pita“, rekao je advokat glumice, Džejms Sajmon u saopštenju. „Ona i deca su napustili svu imovinu koju su delili sa gospodinom Pitom, i od tada se usredsredila na pronalaženje mira i ozdravljenja za njihovu porodicu. Ovo je samo jedan deo dugotrajnog procesa koji je započeo pre osam godina. Iskreno, Anđelina je iscrpljena, ali joj je laknulo što je ovaj deo završen.&quot;


U podnesku se kaže da se oni odriču prava na bilo kakvu buduću finansijsku podršku supružnika, ali ne navode druge detalje. Sudija će morati da potpiše sporazum. Pitov advokat nije odgovorio na zahteva agencije AP za komentar.




Džoli (49) i Pit (61) bili su među najistaknutijim holivudskim parovima 12 godina, od kojih dve kao bračni par. Dobitnici Oskara imaju šestoro dece zajedno.


Džoli je podnela zahtev za razvod 2016, nakon što je rekla da je na letu privatnim avionom iz Evrope, Pit fizički zlostavljao nju i njihovu decu. Zvaničnici FBI i dečijih službi istraživali su Pitove postupke tokom leta. Dva meseca kasnije, FBI je objavio da neće dalje istraživati, a američki tužilac nije podigao optužbe.


U veoma redigovanom izveštaju FBI-ja koji je dobio Asošiejted pres 2022. navodi se da je agent tužiocima dao izjavu o verovatnom uzroku Pitovog ponašanja, ali da su se nakon rasprave o glavnom predmetu spora „sve strane složile da tužbe neće biti podnete“.


U dokumentu se navodi da je Džoli bila &quot;u ličnom sukobu&quot; u vezi sa potkrepljujućim optužbama, a u kasnijoj sudskoj prijavi rekla je da je odlučila da ih ne podiže zbog dobrobiti porodice.


Izvor upoznat sa istragom službi koje se bave zaštitom dece rekao je AP-u 2016. da je istraga zatvorena bez pronalaženja dokaza o mogućem krivičnom delu.


Sudija je 2019. proglasio Džoli i Pita razvedenim, ali je podela imovine i starateljstvo nad decom trebalo da budu odvojeno rešeni.


Ubrzo nakon toga, privatni sudija kojeg su njih dvoje angažovali da vodi slučaj doneo je odluku koja je uključivala jednako starateljstvo nad njihovom decom, ali je Džoli podnela zahtev da ga ukloni iz slučaja zbog neprijavljenog sukoba interesa. Apelacioni sud se složio, udaljivši sudiju i poništivši njegovu odluku. Par je morao da započne proces iznova.


Tokom duge brakorazvodne borbe, četvoro njihove dece je postalo punoletno, negirajući potrebu za sporazumom o starateljstvu za njih. Jedini maloletnici koji su ostali su 16-godišnji blizanci Noks i Vivijen. U junu, jedna od njihovih ćerki, tada poznata kao Šilo Nouvel Džoli-Pit, uspešno je podnela zahtev da se ukloni Pitovo prezime iz njenog.


Korišćenje privatnog sudije - što je sve češći potez među slavnim ličnostima koje se razvode poslednjih godina – znači da se detalji o procesu uglavnom drže u tajnosti. Skoro godinu dana nije bilo zvaničnih sudskih radnji u ovom slučaju i nema naznaka da su njih dvoje blizu dogovora.




Neki elementi njihovih sporova, međutim, otkriveni su kroz odvojenu tužbu koju je podneo Pit zbog toga što je Džoli prodala njenu polovinu francuske vinarije u njihovom vlasništvu. Pit je želeo da kupi njenu polovinu vinarije, Šato Miraval (Chateau Miraval) i rekao je da je odustala od pregovora, prodavši svoj deo vinskoj grupi Tenute del Mondo. Pit je rekao da je to bio &quot;osvetoljubiv&quot; i &quot;nezakonit&quot; potez koji nije trebalo da preduzme bez njegovog pristanka i da je uništio privatni prostor koji je bio drugi dom.


Džoli i njeni advokati rekli su da je Pit zahtevao od nje da potpiše široki sporazum o neotkrivanju podataka o njemu kao deo predloženog sporazuma koji je bio pokušaj da se prikrije njegovo zlostavljanje nje i dece.


Ugovor o razvodu ne utiče na tužbu o vinariji, gde bi pravna bitka između dve zvezde mogla da se nastavi.


Javno, i Pit i Džoli su retko govorili o svemu u vezi sa razvodom, uprkos brojnim promotivnim turnejama za različite projekte.


Pit je u intervjuu za GQ 2017. godine rekao da je imao problema sa pićem u vreme incidenta u avionu i razlaza, ali da se od tada otreznio i da ide na terapiju. On nije branio svoje ponašanje tokom pomenutog leta.




Oboje su bili među najelitnijim filmskim zvezdama kada su počeli da se zabavljaju 2004, nakon što su zajedno glumili kao supružnici ubice u filmu „Gospodin i gospođa Smit“, i ostali su na vrhu holivudske A-liste dok su bili zajedno. Džoli, zvezda filmova “Grdana – gospodarica zla” i “Lara Kroft: Pljačkaš grobnica”, osvojila je Oskara za ulogu u filmu &quot;Neprilagođena&quot; iz 1999. godine.


Pit, zvezda &quot;Borilačkog kluba&quot; i &quot;Prokletnika”, imao je dosta uspeha i kao glumac i kao producent nakon razlaza. Osvojio je Oskara za film &quot;Bilo jednom... u Holivudu&quot; iz 2019.


Džoli je bila manje prisutna u godinama nakon razvoda, iako je režirala nekoliko filmova i pojavila se u više njih, dok je pokušavala da se usredsredi na podizanje dece. Ona se ove godine vratila u konkurenciju za Oskaru za ulogu legendarne operske pevačice Marije Kalas u filmu „Marija“.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/7919804.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/7919804.html</guid>            
            <pubDate>Tue, 31 Dec 2024 15:55:52 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/07da6379-99c8-454b-a7ce-40dd5270fe01_cx0_cy2_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Tom Kruz dobio medalju od američke mornarice </title>
            <description>Najpoznatiji izmišljeni mornarički pilot na svetu sada ima pravo odlikovanje američke mornarice.  


Tom Kruz je dobio najviše civilno priznanje američke mornarice zbog &quot;izuzetnih zasluga u promovisanju mornarice i marinskog korupsa&quot; preko &quot;Top Gana&quot; i drugih filmova. 


Američki sekretar za mornaricu Karlos Del Toro uručio je odlikovanje Kruzu, koji trenutno snima film u Britaniji, na ceremoniji u studiju Longkros nadomak Londona.


62-godišnji glumac izjavio je da je ponosan što je dobio &quot;izuzeto priznanje&quot; koje dolazi uz medalju i sertifikat.


“Divim se svim vojnicima i ženama u vojsci&quot;, izjavio je Kruz. &quot;Znam da biti lider znači služiti - da je to velika istina. Znam to u dubini svog bića i to vidim u našim vojnicima&quot;. 


Mornarica je saopštila da je Kruz &quot;povećao svest i poštovanje javnosti prema našem visoko obučenom osoblju, i žrtvama koje čine dok nose uniformu&quot;. 




“Top Gan”, blokbaster iz 1986. o hrabrim pilotima pred kraj hladnog rata proslavio je Toma Kruza i doveo do povećanja mladih Amerikanaca koji su se prijavljivali da služe u vojsci. Mornarica je čak postavljala stolove u bioskopima, za kojima su sedeli vojni regruteri. 


Interesovanje je obnovljeno nastavkom iz 2022. &quot;Top Gan: Maverik&quot;, u kome je pilot Pit &quot;Maverik&quot; Mičel, koga glumi Kruz, mentor novoj generaciji elitnih pilota. 


Mornarica je saopštila da je nastavak &quot;izazvao nostalgiju kod starije publike i uticao na stavove nove publike, pošto je efikasno probudio njihovo interesovanje za veštine i mogućnosti koje nudi mornarica.&quot;


Kruzu je takođe odato priznanje zbog uloga u filmovima &quot;Rođen četvrtog jula&quot;, &quot;Nekoliko dobrih ljudi&quot; i serijalu &quot;Nemoguća misija&quot;.


Kruzov najnoviji film &quot;Nemoguća misija: Konačna odmazda&quot; stiže u bioskope u maju 2025. 

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/tom-kruz-medalja-ameri%c4%8dka-mornarica/7904864.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/tom-kruz-medalja-ameri%c4%8dka-mornarica/7904864.html</guid>            
            <pubDate>Tue, 17 Dec 2024 22:38:43 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/f73da1b3-c481-4839-9be0-4fd3c58cd60e_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Banana zalepljena na zid prodata za 6,2 miliona na Sotbijevoj aukciji </title>
            <description>Umetničko delo koje čini banana zalepljena na zid sivom lepljivom trakom prodato je na aukciji u sredu za 6,2 miliona dolara. Kupac je preduzetnik u domenu kriptovaluta Džastin San, saopštila je aukcijska kuća Sotbi. Prodaja je ponovo pokrenula univerzalnu diskusiju o tome šta jeste a šta nije umetnost. 


&quot;Komičar&quot;, delo italijanskog umetnika Mauricija Katelana, prvo je uzdrmao svet umetnosti kada je prikazan na izložbi Art Basel u Majamiju 2019, kada je privuklo tako veliki broj posetilaca da je eksponat morao da bude skinut zbog javne bezbednosti, i da bi se zaštitila druga dela na izlolžbi. 


Na Sotbijevoj aukciji u Njujorku, početna cena iznosila je 800.000 dolara, ali je porasla na 5,2 miliona, uz tarifu koju plaća kupac.




Nadmetanje za bananu na aukciji značajno je prevazišlo procene da će eksponat biti prodat za 1,5 miliona, naveli su predstavnici kuće Sotbi. Učestvovali su kupci koji su ponude iznosili lično, putem telefona ili na internetu.


San, kineski kolekcionar i osnivač kriptovalute Tron, dao je ponudu preko telefona. Platio je u kriptovaluti i na njemu je odgovornost da zameni bananu kako bude trunula, prema vebsajtu Artnet.com.


&quot;Ovo nije samo umetničko delo&quot;, rekao je San u saopštenju Sotbiju. &quot;Ono predstavlja kulturni fenomen koji povezuje svetove umetnosti, mimova i zajednicu kriptovaluta. Verujem da će ovo delo inspirisati nova razmišljanja i diskusije u budućnosti i postaće deo istorije.&quot;


San je rekao da će pojesti bananu, kao što je uradilo bar dvoje posmatrača u drugim galerijama dok je Katelanov rad putovao po svetu.


Katelan je poznat po drugim smelim radovima kao što je zlatni toalet i skulptura pape koga je pogodio meteorit.


Stručnjaci za umetnost rekli su u videu koji je objavio Sotbi da je banana &quot;smešna, apsurdna i simbol viška na tržištu umetnosti&quot;, dovodeći je u vezu sa Benksijevim delom &quot;Devojčica sa balonom&quot; koje se samo rastvorilo tokom Sotbijeve aukcije u Londonu 2018. 

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/duct-taped-banana-goes-for-6-2-million-in-sotheby-s-art-auction/7872611.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/duct-taped-banana-goes-for-6-2-million-in-sotheby-s-art-auction/7872611.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 21 Nov 2024 22:51:57 +0100</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Rojters)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/bc12ba7c-64fa-4679-af0d-037428111967_cx0_cy8_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>&quot;Radnička klasa ide u pakao&quot; pobednik festivala srpskog filma u Vašingtonu </title>
            <description>VAŠINGTON — Film Mladena Đorđevića &quot;Radnička klasa ide u pakao&quot; osvojio je nagradu za najbolju režiju, a glumci Leon Lučev i Tamara Krcunović nagrađeni su za najbolju mušku i žensku ulogu na prvom velikom festivalu srpskog dugometražnog igranog filma u Vašingtonu, koji je održan od 17. do 20. oktobra.


Žiri je činilo 16 stručnjaka iz filmske industrije Srbije, Amerike i Kanade, a među njima su bili i gosti festivala, reditelji Goran Stanković i Nenad Stanković, kao i američki glumac srpskog porekla Željko Džek Dimić.


Prikazano je osam filmova, od čega šest u takmičarskom delu, a nagrada publike pripala je filmu &quot;Nedelja&quot; Nemanje Ćeranića.


Festival je otvorio film Koste Đorđevića “Sunce mamino”, u kojem glavnu ulogu tumači Branka Katić, a tokom četiri dana prikazana su ostvarenja: &quot;Radnička klasa ide u pakao&quot;, &quot;Ruski konzul&quot; Miroslava Lekića, &quot;Bauk&quot; Gorana Radovanovića, &quot;Što se bore misli moje&quot; (Milorad Milinković), Komedija na tri sprata (Sandra Mitrović), &quot;Nedelja&quot;, i &quot;Ala je lep ovaj svet&quot; (Filip Čolović).




Među gostima festivala su bili Tamara Krcunović, zvezda dva prikazana ostvarenja - &quot;Radnička klasa ide u pakao&quot; i &quot;Što se bore misli moje&quot;, Nada Janić Macanković, glumica iz filma &quot;Ruski konzul&quot;, reditelj filma &quot;Bauk&quot; Goran Radovanović, Kosta Đorđević, reditelj ostvarenja &quot;Sunce mamino&quot;, Nenad Stanković, dugogodišnji direktor Srpskog filmskog festivala u Torontu, kao i Goran Stanković, jedan od reditelja serije “Sablja”, čije su prve dve epizode prikazane na festivalu.


“Izuzetno mi je drago da su prve dve epizode serije Sablja prikazane pred publikom u Vašingtonu. To je publika koja ima poseban doživljaj ove tematike, što zbog toga što su te godine proveli u Srbiji, a sada sa jednom zdravom distancom posmatraju to vreme&quot;, izjavio je Stanković. &quot;Ili, pak, publika iz Amerike koja ne zna dovoljno o tim događanjima pa dobijaju jednu novu sliku našeg društva. Takođe mi je drago što ovaj festival nastoji da našu kulturnu scenu približi ljudima ovde i da na taj način stvori jednu dragocenu razmenu”, navodi reditelj.


Nagrađena glumica Tamara Krcunović izjavila je da joj je drago što se nagradom iz Vašingtona nastavlja veliki festivalski uspeh filma &quot;Radnička klasa ide u pakao&quot;.


&quot;Posebno mi je drago sto je glasanje bilo anonimno i sto je 16 kolega, reditelja, glumaca i kritičara glasalo. Ovaj festival napravili su naši mladi ljudi, u želji da se naša publika u Americi poveže sa našom kulturom, a i da se u budućnosti američka publika zainteresuje za naš film. Mislim da će uspeti u tome i želim im da istraju&quot;, poručila je.




Prvi veliki festival srpskog filma u Vašingtonu rezultat je rada male grupe volontera iz neprofitne organizacije &quot;Krug Orfelin&quot;. Njihov projekat je prijavljen na konkurs i dobio je finansijsku podršku Uprave za saradnju sa dijasporom, kao i Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju, koju je Vlada Srbije osnovala ove godine, te ambasade Srbije u Vašingtonu. Takođe su ga podržali Filmski Centar Srbije i Telekom, kao i partneri i sponzori iz Amerike.


Marija Matejić, jedna od organizatorki festivala, kaže za Glas Amerike da je inicijalni projekat predviđao dva dana festivala na jednoj lokaciji, da bi se pretvorio u četiri dana na četiri lokacije.


&quot;Želeli smo da testiramo različite lokacije za našu publiku, kao i filmove i atmosferu koju nudimo&quot;, ističe Matejić.


Selekcija filmova iz 2023. i 2024. godine izvršena je uz pomoć stručnog saradnika volontera Brankice Ralić.


Kako navode organizatori za Glas Amerike, interesovanje publike je bilo veliko, neke projekcije su rasprodate, a prodato je više od 1.000 karata.


&quot;U proseku, svaki posetilac festivala je pogledao 2 i po filma&quot;, dodaje Marija Matejić.




Neprofitna organizacija “Krug Orfelin” u poslednje dve decenije, od osnivanja 2004. godine, organizovala je brojne kulturne događaje, između ostalog, promocije knjiga, koncerte, pozorišne predstave i nekoliko festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma. Kako za Glas Amerike ističu Svetlana i Miloš Doroslovački, jedni od osnivača Orfelina, organizacija je dobila &quot;nove, mlade snage&quot; i nastaviće da radi na promovisanju srpske kulture u Vašingtonu i kulturnoj razmeni.


Što se tiče najnovijeg festivala - &quot;najsrećniji smo što je publika bila zadovoljna i pokazala veliko interesovanje za ovaj događaj&quot;, kažu organizatori, koji planiraju da se festival nastavi i narednih godina.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/festival-srpski-film-va%c5%a1ington-nagrade-zavr%c5%a1etak/7830225.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/festival-srpski-film-va%c5%a1ington-nagrade-zavr%c5%a1etak/7830225.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 21 Oct 2024 19:23:38 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Glas Amerike)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/2eb8f9a9-a025-46dc-973d-95a808042c12_cx0_cy10_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Bivši član grupe One Directon Lijam Pejn pao sa terase hotela u Buenos Ajresu i poginuo</title>
            <description>BUENOS AJRES — Britanski pevač i nekadašnji član grupe One Direction Lijam Pejn pronađen je mrtav pošto je pao sa balkona svoje sobe na trećem spratu hotela u glavnom gradu Argentine, saopštila je u sredu tamošnja policija.


Policija je u saopštenju navela da su se njeni pripadnici po dobijanju poziva u kom se govori o &quot;agresivnom čoveku koji bi mogao da bude pod dejstvom droge ili alkohola&quot; uputili ka hotelu &quot;Casa Sur&quot; u luksuznom kvartu Palermo .


Policiji je rečeno da &quot;gost uništava celu sobu&quot; i da treba da pošalju nekoga, što se čuje i u audio snimku Ministarstva bezbednosti Buenos Ajresa.


Po dolasku na lokciju, menadžer hotela kazao je da je čuo glasnu buku iz unutrašnjeg dvorišta objekta, posle čega je policija utvrdila da je muškarac pao sa balkona sobe, prenosi Rojters.


Lekari su na licu mesta potvrdili njegovu smrt, navodi se u saopštenju.


Direktor za komunikacije Ministarstva bezbednosti Buenos Ajresa Pablo Poličikio, rekao je za Asošijeted pres da je Pejn „skočio sa balkona svoje sobe“.




Alberto Krešenti, šef državnog sistema hitne medicinske pomoći, rekao je argentinskom TV kanalu &quot;Todo noticias&quot; da vlasti istražuju okolnosti njegove smrti i vrše obdukciju.


Forenzički istražitelji su viđeni kako izlaze iz hotela, odakle je Pejnovo telo izvađeno oko tri sata posle pada.


Iako su mnogi detalji oko okolnosti njegove smrti ostali nejasni, Pejn je javno govorio o svojoj borbi sa mentalnim zdravljem i korišćenju alkohola kako bi se izborio sa pritiscima slave.


Njegova smrt izazvala je izlive tuge među zvezdama i fanovima muzičke industrije, uključujući i one koji su se našli među gomilom koja se okupila ispred hotela.


Desetine fanova benda One Direction pohrlile su iz Buenos Ajresa u hotel &quot;Casa Sur&quot; posle vesti o Pejnovoj smrti, formirajući redove koji su se izlili u ograđenu ulicu ispred hotela, koju je obezbeđivala policija.


Mlade žene kazale su da su šokirane i da im je slomljeno srce, a ispred hotela je ubrzo nastao improvizovani spomenik sa svećama i buketima cveća.




Postigavši globalnu slavu kao deo jednog od najprodavanijih muških bendova svih vremena, Pejn - kao i svi ostali članovi benda One Direction - Hari Stajls, Zejn Malik, Najal Horan i Luis Tomlinson - nastavio je solo karijeru pošto su otišli na &quot; neodređenu pauzu“ 2016. godine.


Poslednji Pejnov singl bio je „Teardrop“, objavljen u martu ove godine.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/pevac-lijam-pejn-preminuo-grupa-one-direction/7825701.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/pevac-lijam-pejn-preminuo-grupa-one-direction/7825701.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 17 Oct 2024 11:25:13 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><category>Društvo</category><author> voadigital@voanews.com (Rojters, Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/4e7c0f79-f6b2-42ae-89fc-bffe4ae59078_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Četiri dana srpskog filma u Vašingtonu</title>
            <description>VAŠINGTON — Prvi veliki Festival srpskog dugometražnog igranog filma u Vašingtonu biće održan u naredna četiri dana, na nekoliko lokacija u glavnom gradu SAD, a publika će imati priliku da vidi devet filmskih ostvarenja i upozna neke od glumaca, kao i reditelje pojedinih filmova.


“Trudili smo se da dovedemo predstavnike svih filmova koji su na programu. Uprkos ograničenom budžetu i velikoj zauzetosti naših umetnika, uspeli smo da obezbedimo dolazak troje glumaca i čak tri reditelja”, kažu iz neprofitne organizacije “Krug Orfelin”, koja je u poslednje dve decenije, od osnivanja 2004. godine, organizovala brojne kulturne događaje, između ostalog, promocije knjiga, koncerte, pozorišne predstave i nekoliko festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma.




Festival otvara film reditelja Koste Đorđevića “Sunce mamino”, u kojem glavnu ulogu tumači Branka Katić, a biće prikazana i ostvarenja: Radnička klasa ide u pakao, reditelja Mladena Đorđevića, Ruski konzul (Miroslav Lekić), Bauk (Goran Radovanović), Što se bore misli moje (Milorad Milinković), Komedija na tri sprata (Sandra Mitrović), Nedelja (Nemanja Ćeranić) i Ala je lep ovaj svet (Filip Čolović).




Pored ovih filmova, u petak će biti održana i specijalna projekcija prve dve episode mini TV serije “Sablja” (reditelji Goran Stanković i Vladimir Tagić), koja se bavi događajima u vezi sa atentatom na prvog demokratski izabranog premijera Srbije dr Zorana Đinđića.


Šest filmova su u takmičarskom programu festivala (Komedija na tri sprata i Ala je lep ovaj svet su u revijalnom delu), a stručni žiri odrediće nagrade u kategorijama najbolji glumac, glumica i reditelj. Posetioci će tokom festivala glasati za najbolji film.


Svi ovi filmovi već iza sebe imaju zapažene rezultate na festivalima na Balkanu. Što se bore misli moje (2023) i Ruski konzul (2024) su dva poslednja srpska kandidata za Oskara, reditelj i scenarista filma &quot;Radnička klasa ide u pakao&quot; Mladen Đorđević dobio je prvu nagradu na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji, dok je glumačka ekipa serije “Sablja” u aprilu dobila nagradu za specijalnu interpretaciju na festivalu „Canneseries“ u Kanu.


Uz filmove iz takmičarskog programa, festival će imati i neke prateće manifestacije na kojima će se publici predstaviti srpski filmski stvaraoci, koji će pored druženja sa publikom, imati priliku da govore o statusu srpskih filmskih radnika i njihovih ostvarenja u Americi, kao i da razmatraju mogućnosti za unapređenje tog statusa.




Od glumaca očekuje se dolazak Tamare Krcunović, koja igra u dva ostvarenja - Radnička klasa ide u pakao i Što se bore misli moje. Pored nje, gost festivala će biti Nada Janić (Macanković), koja igra u filmu Ruski konzul, za kojim vlada ogromno interesovanje. Američki glumac srpskog porekla Džek Dimić (Željko Dimić) dolazi na festival u ulozi jednog od članova žirija.


Od reditelja, očekuje se dolazak Goran Radovanovića, čiji će Bauk imati svoju američku premijeru na festivalu, a pored njega i Kosta Đorđević, reditelj filma koji otvara festival, kao i Goran Stanković, jedan od reditelja serije “Sablja”, koji dolazi i kao član žirija.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/kultura-dijaspora-balkan-srbija-film-krug-orfelin-festival-srpskog-filma-vasington/7824959.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/kultura-dijaspora-balkan-srbija-film-krug-orfelin-festival-srpskog-filma-vasington/7824959.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 17 Oct 2024 05:30:35 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><category>Aktuelno</category><category>Balkan</category><author> voadigital@voanews.com (Glas Amerike)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/6b91a358-4c1e-4331-b4f2-5745824ab70b_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Južnokorejka Han Kang dobila Nobelovu nagradu za književnost 2024.</title>
            <description>Nobelova nagrada za književnost dodeljena je u četvrtak južnokorejskoj spisateljici Han Kang zbog njene &quot;intenzivne poetske proze koja se suočava sa istorijskim traumama i razoktriva krhkost ljudskog života&quot;, kako je opisao Nobelov komitet.


53-godišnja Han je osvojila Međunarodnu Bukerovu nagradu 2016. za roman &quot;Vegetarijanka&quot;, uznemirujuće književno delo u kome odluka jedne žene da prestane da jede meso ima razorne posledice. 


Njen roman &quot;Ljudska dela&quot; bio je finalista za Bukerovu nagradu 2018. 


Nobelova nagrada za književnost je već dugo kritikovana da je suviše fokusirana na evropske i severnoameričke pisce čiju prozu odlikuje komplikovan stil ali ne i priče. Takođe, najviše su je dobijali muškarci, budući da je među dosadašnjih 119 laureata samo 17 žena. Prethodna žena koja je osvojila ovu nagradu bila je Francuskinja Ani Erno 2022. 




Šest dana saopštenja imena dobitnika Nobelovih nagrada počelo je u ponedeljak kada su Amerikanci Viktor Ambros i Geri Ravkan osvojili nagradu za medicinu. Dvojica naučnika koji su tvorci mašinskog učenja - Džon Hopfild i Džefri Hinto - osvojili su nagradu za fiziku. U sredu je nagrada za hemiju dodeljena trojici naučnika koji su otkrili moćne tehnike za dešifrovanje i dizajn novih proteina.


Ime dobitnika Nobelove nagrade za mir biće objavljeno u petak a za ekonomiju - 14. oktobra.


Uz ovo priznanje dolazi iz novčana nagrada od milion dolara iz fonda koji je uspostavio tvorac nagrade, švedski izumitelj Alfred Nobel. Laureati se pozivaju da prime nagrade na ceremoniji 10. decembra, godišnjici Nobelove smrti.


 

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/south-korean-author-han-kang-wins-nobel-literature-prize-for-her-intense-poetic-prose-/7818136.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/south-korean-author-han-kang-wins-nobel-literature-prize-for-her-intense-poetic-prose-/7818136.html</guid>            
            <pubDate>Thu, 10 Oct 2024 23:23:31 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/91ea92c8-a800-465e-a51d-f15e40b24a8b_cx0_cy5_cw0_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Odlazak Krisa Kristofersona, legende američkog kantrija </title>
            <description>Los Angeles — Kris Kristoferson, legenda kantri muzike koji je na velikom platnu glumio sa Barbarom Strejsend u filmu &quot;Zvezda je rođena&quot;, preminuo je u subotu u svojoj kući u Mauiju na Havajima, saopštila je predstavnica njegove porodice. Imao je 88 godina. Uzrok smrti nije naveden, ali je rečeno da je preminuo mirno, okružen svojim najbližima.


Kristoferson je rođen u Teksasu, bio je bokser i igrač američkog fudbala na koledžu, a studirao je englesku književnost na Oksfordu gde je magistrirao, i tokom života često citirao poeziju Vilijama Blejka koju je znao napamet. Služio je u vojsci gde je naučio da vozi helikopter. Odbio je ponudu da predaje na američkoj vojnoj akademiji u Vest pointu i umesto toga odlučio da se posveti muzici i pisanju pesama u Nešvilu.


Dok se nadao proboju u muzičkoj industriji, jedno vreme je radio kao čistač u studiju Mjuzik rou, izdavačke kuće Kolumbija rekords, 1966. godine, u vreme kada je Bob Dilan tu snimao svoj legendarni dvostruki album &quot;Blonde on Blonde&quot;.




Kristoferson je muzičku karijeru započeo krajem 1960-ih, kada je napisao klasike kao što su “Sunday Mornin&apos; Comin&apos; Down,” “Help Me Make It Through the Night,” &quot;For the Good Times&quot; i &quot;Me and Bobby McGee.&quot;


I sam je bio pevač ali su neke od njegovih pesama najpoznatije u izvođenju drugih umetnika kao što su Rej Prajs i Dženis Džoplin. Sa svojim znanjem engleske književnosti i poezije, Kristoferson je kompleksne stihove američkih folk pesama, o usamljenosti i nežnoj ljubavi, preneo u popularnu kantri muziku. Nosio je dugu kosu, &quot;zvoncare&quot;, izvodio pesme pod uticajem Boba Dilana i tako predstavljao novu vrstu kantri kantautora, zajedno sa Vilijem Nelsonom, Džonom Prajnom i Tomom T. Holom.


&quot;Nema boljeg tekstopisca na svetu nego što je Kris Kristoferson&quot;, izjavio je Nelson na dodeli BMI muzičkih nagrada 2009. &quot;Sve što je napisao je standard i mi ostali ćemo prosto morati da živimo s tim&quot;.


Kao glumac, imao je glavne uloge u filmovima gde su mu partnerke bile zvezde poput Elen Bernstin i Barbare Strejsend, a posebno je voleo da glumi u vesternima i kaubojskim dramama.




Povremeno je legenda o Kristofersonu prevazilazila realnost. Džoni Keš voleo je da priča uglavnom preuveličanu anegdotu o tome kako je Kristoferson, bivši vojni pilot, spustio svoj helikopter na travnjak njegove kuće da bi mu uručio snimak pesme “Sunday Mornin’ Comin’ Down”, držeći pivo u ruci. Kristoferson je govorio da, uz dužno poštovanje prema Kešu, dok je tačno da je spustio helikopter kod njegove kuće, &quot;čovek u crnom&quot; čak nije ni bio kod kuće, demo snimak je bila pesma koju niko nikada posle nije snimio, i da &quot;sigurno ne bi mogao da vozi helikopter držeći pivo&quot;.


U intervjuu za Asošijeted pres 2006, Kristoferson je izjavio da možda ne bi imao karijeru bez Džonija Keša.


“Trenutak kada sam se rukovao sa njim, dok sam još bio u vojsci, iza bine u teatru ’Grand Ole Opry’ bio je taj kada sam doneo odluku da se vratim&quot;, izjavio je Kristoferson. &quot;Uzeo me je pod svoje okrilje, pre nego što je snimio bilo koju od mojih pesama. Snimio je moju prvu pesmu koja je proglašena za snimak godine. Prvi put me je doveo na binu&quot;. 


Jedna od njegovih najpoznatijih pesama &quot;Me and Bobby McGee&quot; napisana je na preporuku osnivača Monument Records, Freda Fostera. Foster je u glavi imao naslov pesme &quot;Me and Bobby McKee&quot;, inspirisan imenom jedne sekretarice u njegovoj zgradi. Kristoferson je u jednom intervjuu izjavio da ga je film Federika Felinija &quot;Ulica&quot; (&quot;La Strada&quot;) inspirisao da napiše reči te pesme o muškarcu i ženi koji putuju zajedno.


Dženis Džoplin, koja je bila u vezi sa Kristofersonom, promenila je tekst kako bi Bobi Mekgi bio muškarac, i snimila svoju verziju samo nekoliko dana pre nego što je preminula 1970. od prekomerne doze droge. Taj snimak je postao posthumni hit za Džoplin i zauzeo prvo mesto top lista.


Među drugim hitovima Krisa Kristofersona su “Why Me,” “Loving Her Was Easier (Than Anything I’ll Ever Do),” “Watch Closely Now,” “Desperados Waiting for a Train,” “A Song I’d Like to Sing” i “Jesus Was a Capricorn.”


Godine 1973. oženio se kantautorkom Ritom Kulidž i zajedno su imali uspešnu karijeru kao duet, koja im je donela dva Gremija. Razveli su se 1980.


Sa trećom suprugom, Lisom, kojom se oženio 1983. godine, živeo je na havajskom ostrvu Mauji više od 30 godina. Imao je osmoro dece.




Obožavaoci Krisa Kristofersona sećaju se i trenutka na proslavi 30 godina muzičke karijere Boba Dilana u Medison Skver Gardenu u Njujorku, kada je prišao i zagrlio irsku pevačicu Šinejd O&apos;Konor. Ona je izviždana na bini nakon što je, nekoliko dana ranije, u programu Saturday Night Live na ameirčkoj televiziji uživo pocepala sliku pape Jovana Pavla II. Kristoferson, kome je bilo rečeno da je odvede sa bine zbog zvižduka, odbio je da to uradi i umesto toga je zagrlio, rekavši &quot;ne dozvoli gadovima da te unize&quot;.


Svet američke kantri muzike je sada u žalosti. &quot;Kakav veliki gubitak. Kakav veliki pisac. Kakav veliki glumac. Kakav veliki prijatelj. Uvek ću te voleti&quot;, napisala je Doli Parton na mreži Eks.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/kris-kristoferson-kantri-legenda-film-zvezda-je-ro%c4%91ena-preminuo/7804262.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/kris-kristoferson-kantri-legenda-film-zvezda-je-ro%c4%91ena-preminuo/7804262.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 30 Sep 2024 17:09:23 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><category>Aktuelno</category><category>Amerika</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/8904c119-53fb-47f0-aa7a-0f97254ae65b_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Retrospektiva jugoslovenskog omnibus filma prikazana u Njujorku</title>
            <description>VAŠINGTON — U Arhivu antologijskog filma u Njujorku prikazana je retrospektiva nazvana &quot;Triptih u jugoslovenskom filmu&quot;. Program je organizovan na inicijativu istoričara filma i kustosa Mine Radovića, koji je prošle jeseni za Muzej savremene umetnosti (MOMA) priredio selekciju filmova jugoslovenskog crnog talasa.


Radović smatra da je prošlogodišnja retrospektiva probudila interesovanje u Sjedinjenim Državama za kinematografiju sa prostora bivše Jugoslavije, i omogućila nastavak njegove saradnje sa američkim kulturnim institucijama.


&quot;Koncept retrospektive je triptih: pojava trojstva u srpskom i jugoslovenskom filmu kroz četiri decenije stvaralaštva&quot;, objašnjava filmski istoričar za Glas Amerike.


&quot;Dok je antologijski ili omnibus film doživeo slavu u Evropi 60-ih godina prošlog veka - od Felinija do Godara - zanimljivo mi je da je zapravo kod nas triptih najviše procvetao i utemeljio se kod nekoliko generacija filmskih umetnika. Triptih podrazumeva tri priče ili tri reditelja od kojih svaki režira svoj deo filma koji podjednako doprinosi celini&quot;. 


Prikazani su filmovi Grad, Vrtlog, Petrijin venac, Tri, Kronika jednog zločina, Tri Ane i Kako je propao rokenrol.




&quot;Retrospektiva obuhvata period od 1959. do 1989. godine, klasični period, crni talas i prašku školu kao i čuvene filmove poput Petrijinog venca, Tri Ane i Kako je propao rokenrol, te one manje poznate poput Vrtloga Hajrudina Krvavca i Kronika jednog zločina Lordana Zafranovića&quot;, dodaje Radović.


&quot;Ono što ih povezuje i po čemu sam izabrao filmove jeste taj dramaturški triptih i raznolikost umetničkih pristupa u istom poduhvatu. Za mene u najlepšim filmovima triptih nam pruža tri pogleda na svet koja se projavljuju ne samo kroz priče već kroz likove, ljude, životna doba. Nadam se da ovom retrospektivom svako može pronaći nešto novo jer triptih i po svojoj suštini znači otkrovenje&quot;.


 




Arhiv antologijskog filma nalazi se na Drugoj aveniji na Menhetnu, i, prema rečima kustosa Radovića, čuveno je njujorško sedište avangarde.


&quot;To je najstarija američka institucija posvećena nezavisnom i eksperimentalnom filmu i otkrivanju zapostavljenih tradicija kinematografije. Posećenost programa je bila veoma dobra i mislim da se publici posebno dopala neočekivana raznovrsnost filmova - od neorealizma do rokenrola&quot;, navodi Radović, koji živi u Velikoj Britaniji i direktor je centra Liberating Cinema, neprofitne organizacije posvećene očuvanju i izlaganju svetskog kinematografskog nasleđa.


Program &quot;Triptih u jugoslovenskom filmu&quot; prikazan je u Arhivu antologijskog filma od 18. do 29. septembra.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/retrospektiva-jugoslovenskog-omnibus-filma-njujork/7803807.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/retrospektiva-jugoslovenskog-omnibus-filma-njujork/7803807.html</guid>            
            <pubDate>Sun, 29 Sep 2024 22:57:39 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><category>Aktuelno</category><category>Balkan</category><author> voadigital@voanews.com (Glas Amerike)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/9b536e8c-1b7e-4ff1-9bfe-f2322cadb53f_w800_h450.jpeg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Preminula legendarna britanska glumica Megi Smit </title>
            <description>Britanska glumica Megi Smit, dvostruka dobitnica Oskara i zvezda brojnih predstava po Šekspirovim komadima, koja je kasnije osvojila mlađu publiku ulogama u serijalu o Hariju Poteru i TV seriji &quot;Dauntonska opatija&quot;, preminula je u petak ujutru u bolnici u Londonu, saopštili su njeni sinovi.


Jedna od retkih umetnika koji su osvojili &quot;triling&quot; - Oskara (dva), Emija (četiri) i Tonija, Megi Smit je imala dugu karijeru koja je započela u pozorištu 1950-ih.


Međutim, za mnoge mlađe obožavaoce u 21. veku, najpoznatija je po ulozi profesorke Minerve Mekgonagal u svih sedam filmova o Hariju Poteru, i kao grofica od Grantama u hit TV seriji &quot;Dauntonska opatija&quot;.




Prvi put je nominovana za Oskara za ulogu Dezdemone u &quot;Otelu&quot;, gde joj je partner bio Lorens Olivije 1965, a zatim je i osvojila Oskara za ulogu učiteljice iz Edinburga u filmu iz 1969. godine &quot;The Prime of Miss Jean Brodie&quot;.


Drugog Oskara je osvojila za sporednu ulogu u komediji iz 1978. &quot;California Suite&quot;, a Majkl Kejn, koji je glumio u istom filmu rekao je da je &quot;ukrala&quot; film, odnosno zasenila svoje kolege, do te mere da je prekršila zakon. Između ostalih nagrada, osvojila je Zlatnog globusa i britansku filmsku nagradu BAFTA za ulogu u filmu &quot;Soba s pogledom&quot;.




Ričard Ejr, koji je režirao TV seriju &quot;Iznenada prošlog leta&quot; rekao je da je Megi Smit intelektualno bila najpametnija glumica sa kojom je ikada radio. &quot;Morali ste da ustanete veoma, veoma rano ujutru da biste bili oštroumniji od Megi Smit.&quot;


1990. godine kraljica Elizabeta joj je dodelila orden Ujedinjenog kraljevstva za izuzetne zasluge.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/preminula-megi-smit-britanska-glumica-hari-poter-dauntonska-opatija/7801814.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/preminula-megi-smit-britanska-glumica-hari-poter-dauntonska-opatija/7801814.html</guid>            
            <pubDate>Fri, 27 Sep 2024 17:13:23 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Rojters)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/b975a55a-0543-459c-8bb7-330bd06aea59_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Japan slavi rušenje klišea: Kako je moćni &quot;Šogun&quot; oborio sve Emi rekorde</title>
            <description>Osaka, Japan  — Japan je u ponedeljak ima razloga za slavlje - trijumf „Šoguna” i obaranje rekorda na dodeli Emi nagrada, iako su mnogi priznali da nisu gledali seriju o zaraćenim dinastijama u zemlji u feudalnoj eri.


&quot;Šogun&quot; je osvojio neverovatnih 18 statueta i postao prvi dobitnik veoma cenjene nagrade za najbolju dramsku seriju na jeziku koji nije engleski.


Hirojuki Sanada, koji je igrao lorda Toranagu, postao je prvi japanski glumac koji je osvojio nagradu Emi, dok je Ana Savai postigla isto za svoju ulogu ledi Mariko. „Kao Japanac, srećan sam što je Sanada pobedio“, rekla je Kijoko Kanda, 70-godišnja penzionerka, za AFP u Tokiju. &quot;Toliko je radio otkako se preselio u Los Anđeles&quot;, rekla je ona.


„U &apos;Poslednjem samuraju&apos;, Tom Kruz je bio glavni, ali je uzbudljivo da je Sanada glavni lik u &apos;Šogunu&apos;&quot;, dodala je Kanda.




Ali priznala je da je gledala samo trejler. Serija je dostupna samo na Diznijevoj platformi za striming, koja je relativno nova u Japanu. „Želim da ga gledam. Radoznao sam da vidim kako je Japan prikazan“, rekla je Kanda.


Otsuka, koja je odbila da kaže svoje ime, rekla je da ni ona nije gledala seriju. „Ali videlao sam vesti i srećna sam što je pobedio&quot;.


Sanada je započeo glumačku karijeru sa pet godina u Tokiju, a preselio se u Los Anđeles nakon što se pojavio u filmu &quot;Poslednji samuraj&quot; 2003. Izrazi „istorijska dostignuća“ i „Hirojuki Sanada“ bili su popularni na Eksu na japanskom, dok je Sanadin govor na dodeli nagrada prikupio desetine hiljada pregleda.


Jusuke Takizava (41) je takođe gledao samo trejler, ali je rekao da je zadivljen kvalitetom. „Bio sam impresioniran energičnom glumom, pažnjom na detalje i filmskom tehnologijom“, rekao je Takizava za AFP ispred zamka Osaka, glavne istorijske lokacije za seriju. „Mislim da će mnogi mladi ljudi želeti da se okušaju u Holivudu nakon što pogledaju Sanadu“, rekao je on.


Turisti u zamku takođe su pozdravili veliki trijum &quot;Šoguna&quot;. „Mislim da je to bila najbolja TV serija koju sam gledala ove godine“, rekla je Zara Ferjani, posetiteljka iz Londona. „Mislila sam da je neverovatno... Režija je bila prelepa, i zaista sam uživala gledajući nešto što nije bilo na engleskom“, rekla je 33-godišnjakinja.




Navela je da je planirala da gleda &quot;Šogun&quot; po povratku kući iz Japana. „Ali jedan od mojih prijatelja mi je snažno savetovao da ga pogledam unapred, samo da bih više cenila kulturu i definitivno više zamak Osake“, dodala je ona.


Razbijanje klišea


Mnogi u japanskoj filmskoj industriji su takođe bili oduševljeni. &quot;Pobedio je posle mnogo godina napornog rada u Holivudu. Mnogo je kul&quot;, napisao je na Eksu Šiničiro Ueda, reditelj niskobudžetnog hit filma &quot;One Cut of the Dead&quot;.


Kreator video igara i obožavatelj filmova Hideo Kođima, koji je seriju opisao kao &quot;Igra prestola u Japanu iz 17. veka&quot;, ponovo je objavio vest o pobedi. Drama, adaptirana po popularnom romanu Džejmsa Klavela i snimljena u Kanadi, govori o lordu Toranagi, koji se bori za život protiv neprijatelja zajedno sa Mariko i britanskim mornarom Džonom Blektornom.


Prethodna TV adaptacija napravljena 1980. bila je usredsređena na Blektornovu perspektivu. Ali novi „Šogun” se odvaja od decenija klišea i često pomešanih prikaza Japana u zapadnoj kinematografiji, pri čemu se japanski govori tokom većeg dela emisije.


Sanada, koji je takođe bio koproducent drame, zaslužan je za uvođenje novog nivoa kulturne i istorijske autentičnosti u „Šogun”. Armija stručnjaka, uključujući nekoliko tehničara iz Japana, radila je iza kulisa kako bi seriju učinila realističnom, proučavajući setove, kostime i pokrete glumaca.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/japan-slavi-ru%c5%a1enje-kli%c5%a1ea-kako-je-mo%c4%87ni-%c5%a1ogun-oborio-sve-emi-rekorde/7786219.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/japan-slavi-ru%c5%a1enje-kli%c5%a1ea-kako-je-mo%c4%87ni-%c5%a1ogun-oborio-sve-emi-rekorde/7786219.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 16 Sep 2024 18:35:23 +0200</pubDate>
            <category>Aktuelno</category><category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (AFP)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/b06d7e86-0990-4963-b998-76bacd8e26f6_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Preminuo gitarista Tito Džekson, Majklov brat i član slavne petorke &quot;Džekson 5&quot; </title>
            <description>Tito Džekson, član legendarne pop grupe Džekson 5 (Jackson 5) koju su činila petorica braće, preminuo je u 71. godini. Uzrok smrti još nije zvanično saopšten.


Tito je bio treće od devetoro dece u slavnoj porodici Džekson, čije su pesme i danas veoma popularne. Njegov brat Majkl i sestra Dženet Džekson postali su globalne superzvezde.


“Teška srca moramo da saopštimo da naš voljeni otac, član Kuće slavnih rokenrola, Tito Džekson više nije sa nama. Šokirani smo i tužni. Naš otac je bio neverovatan čovek kome je bilo stalo do svih ljudi i njihove dobrobiti&quot;, napisali su njegovi sinovi Ti Džej, Tadž i Teril u objavi na Instagramu u nedelju kasno uveče.




U grupi Jackson 5 bila su braća Džeki, Tito, Džermejn, Marlon i Majkl. Porodična grupa, koja je primljena u Kuću slavnih rokenrola 1997. godine, proizvela je nekoliko velikih hitova koji su bili na prvom mestu top lista, među kojima su &quot;ABC,&quot; “I Want You Back” i “I’ll Be There.”


Jackson 5 su postali jedno od najvećih imena u muzici pod vođstvom njihovog oca, Džoa Džeksona, radnika u čeličani i gitariste koji je sa suprugom i devetoro dece živeo u Geriju u Indijani. Kada se muzička karijera njihove dece razvila, preselili su se u Kaliforniju.


Rođen 15. oktobra 1953, Toriano Adaril &quot;Tito&quot; Džekson bio je član grupe koji se najmanje čuo pošto je svirao gitaru i bio prateći vokal. Njegova braća su pokrenula solo karijere a Majkl je postao jedna od najvećih svetskih muzičkih zvezda i nazvan &quot;Kraljem popa&quot;.




Majkl Džekson je preminuo u 51. godini, 25. juna 2009.


Govoreći za Asošijeted pres u decembru 2009, Tito Džekson je rekao da je smrt njegovog mlađeg brata povezala i ujedinila porodicu.


“Definitivno bih rekao da nas je dodatno zbližila. Toliko smo se voleli a jedan od nas više nije bio tu, kakav veliki gubitak&quot;, rekao je dodajući da se, lično, &quot;nikada neće pomiriti&quot; sa Majklovom smrću.


2014. godine, Džekson je izjavio da on i njegova braća i dalje osećaju odsustvo Majkila Džeksona na svojim koncertima, koje su nastavili da drže širom sveta.


Nekoliko dana pre smrti, Tito Džekson je objavio poruku na svojoj Fejsbuk stranici iz Minhena u Nemačkoj 11. septembra, gde je posetio spomenik Majklu Džeksonu sa svojom braćom.


“Pre koncerta u Minhenu, moja braća, Džeki, Marlon i ja smo posetili prelepi spomenik posvećen našem voljenom bratu Majklu Džeksonu. Duboko smo zahvalni zbog ovog posebnog mesta koje odaje počast ne samo njemu nego i našem zajedničkom nasleđu. Hvala vam što ste sačuvali njegov duh&quot;, napisao je.




Tito Džekson je poslednji od devetoro braće i sestara Džekson radio na samostalnom projektu. Objavio svoj solo album,&quot;Tito Time&quot; 2016. Naredne godine je objavio pesmu &quot;One Way Street&quot; i izjavio za Asošijeted pres 2019. da radi na drugom albumu.


Tito Džekson je takođe rekao da je namerno odlagao početak solo karijere pošto je želeo da se posveti odgajanju svoje trojice sinova, TI Džeja, Tažda i Terila, koji su formirali sopstveni bend 3T. Džeksonov vebsajt sadrži link za pesmu 3T i Stivija Vondera, nazvanu “Love One Another.”


Izrazi saučešća stižu porodici Tita Džeksona, njegovoj braći Džeremejnu, Rendiju, Marlonu i Džekiju, sestrama Dženet, Rebi i Latoji, i njihovoj majki Ketrin. Njihov otac je preminuo 2018.


Vest o smrti Tita Džekson prvi je objavio portal &quot;Entertainment Tonight&quot;.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/tito-d%c5%beekson-preminuo-70-godina-majkl-brat-d%c5%beekson-5/7786208.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/tito-d%c5%beekson-preminuo-70-godina-majkl-brat-d%c5%beekson-5/7786208.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 16 Sep 2024 18:33:06 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/ef4935e0-eddc-4f9b-bc51-e0c7215b21be_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        <item>
            <title>Preminuo Džejms Erl Džons, legendarni glumac i glas iza maske Darta Vejdera</title>
            <description>Džejms Erl Džons, čovek koji je prevazišao rasne predrasude i ozbiljan problem sa mucanjem, postao pozorišna i filmska legenda i podario svoj duboki, moćni glas Dartu Vejderu i Mufasi - kralju lavova - preminuo je u 94-oj godini.


Njegov agent potvrdio je da je Džons preminuo u ponedeljak ujutru u svojoj kući u dolini reke Hadson u Njujorku. Uzrok smrti još nije saopšten.


Džons je bio jedan od prvih afroameričkih glumaca koji je imao stalnu ulogu u nekoj drami emitovanoj tokom dana na američkoj televiziji. Radio je do svojih kasnih 80-ih godina, osvojio dva Emija, Zlatni globus, dve nagrade Toni, Gremija, Nacionalnu medalju za umetnost, počasno priznanje Kenedi centra, počasnog Oskara i Tonija za životno delo. 2022. godine, jedno pozorište na Brodveju je nazvano njegovim imenom.


U zrelim godinama, bio je poznat po elegantnom oblačenju, sarkazmu i snažnim radnim navikama. 2015. godine, došao je na probu brodvejske predstave &quot;The Gin Game&quot; tako što je već naučio ceo svoj tekst i doneo svesku pune komenatara za kreativni tim. Govorio je da je uvek u službi svog posla.




Džons je stvorio nezaboravne uloge kao povučeni pisac u drami &quot;Polje snova&quot;, bokser Džek Džonson u pozorišnom i bioskopskom hitu &quot;Crni izazov&quot;, pisac Aleks Hejli u mini-seriji &quot;Koreni: Nova generacija&quot; i južnoafrički sveštenik u filmu &quot;Plači, voljena zemljo&quot;.


Takođe je bio veoma traženi glumac za sinhronizaciju. Bio je glas Darta Vejdera i izgovorio kultnu rečenicu &quot;Ne, ja sam tvoj otac&quot;, koju mnogi fanovi pogrešno pamte kao: &quot;Luk, ja sam tvoj otac&quot;. Takođe je bio glas dostojanstvenog, dobrog kralja Mufase u Diznijevom animiranom &quot;Kralju lavova&quot;, i objavio &quot;Ovo je Si-En-En u džinglu za kablovsku TV mrežu. 1977. je osvojio Gremija za audio-knjigu &quot;Veliki američki dokumenti&quot;.


Među njegovim drugim poznatim filmovima su &quot;Doktor Strejndžlav&quot;, &quot;Konan varvarin&quot;, &quot;Tri begunca&quot;, a glumio je i admirala u tri adaptacije romana Toma Klensija &quot;Lov na crveni oktobar&quot;, &quot;Patriotske igre&quot; i &quot;Jasna i neposredna opasnost&quot;. U retkoj romantičnoj komediji &quot;Klodin&quot; partnerka na velikom platnu mu je bila Dajen Kerol.


Džejms Erl Džons je rođen pri svetlu uljane lampe u jednoj kolibi u Arkabutli u Misisipiju, 17. januara 1931. Njegov otac, Robert Erl Džons, napustio je svoju ženu pre rođenja sina, da bi se posvetio karijeri, prvo boksera a kasnije i glumca.


Kada je Džejms imao 6 godina, majka ga je odvela na farmu svojih roditelja u Mičigenu, koji su ga usvojili i odgojili.


&quot;Moj svet se tu srušio, bezbedan svet detinjstva&quot;, napisao je Džons u svojoj autobiografiji. &quot;Preseljenje iz Misisipija u Mičigen je trebalo da bude veličanstven trenutak. Ali meni je to bio veoma bolan trenutak i nedugo zatim, počeo sam da mucam&quot;.




Pošto mu je bilo neprijatno, godinama doslovno uopšte nije govorio, a sa nastavnicima i drugim učenicima je komunicirao pišući im poruke. Jedan nastavnik u srednjoj školi je saznao da je Džejms pisao poeziju, i zatražio da naglas pročita jednu od svojih pesama pred razredom. Džejms je to i uradio - savršeno.


Nastavnik, Donald Krauč i Džejms Erl Džons su nastavili da rade zajedno, sve dok dečak nije normalno govorio. &quot;Posle toga, nisam mogao da se zasitim priče, debatovanja, govorništva, glume&quot;, napisao je glumac u svojoj autobiografiji.


Na društvenim mrežama i u izjavama medijima, brojni umetnici odali su počast Džejms Erl Džonsu.


&quot;Jedan od najboljih svetskih glumaca čiji je doprinos &apos;Ratovima zvezda&apos; bio nemerljiv. Mnogo će mi nedostajati”, rekao je glumac Mark Hamil, koji je igrao Vejderovog sina Luka Skajvokera u filmovima „Ratovi zvezda“ u izjavi za Asošijeted pres. Na platformi Iks poručio je &quot;Počivaj u miru, tata&quot;.




&quot;Hvala na svemu, dragi Džejms Erl Džons. Majstor našeg zanata. Stojimo na tvojim ramenima. Odmori se sada, dao si nam sve najbolje od sebe&quot;, napisao je glumac i reditelj Kolman Domingo.




Od velikog glumca oprostio se i CNN.


„Sa velikom tugom smo primili vest o Džejmsoj smrti. On je bio glas CNN-a i našeg brenda dugi niz decenija, jedinstveno je svojim glasom prenosio autoritet, gracioznost i pristojnost. Taj izuzetan glas je samo jedna od mnogih stvari koje će svetu nedostajati u vezi sa Džejmsom. Naše misli su sa njegovom porodicom”, navela je ova medijska kuća.


„Počivaj u miru Džejms Erl Džons. Legendarni glumac koji se nezaboravno pojavio u legendarnim filmovima o bejzbolu &quot;Polje snova&quot; i &quot;The Sandlot&quot;. Džons je dirljivo recitovao našu nacionalnu himnu na MLB All-Star utakmici 1993. u Baltimoru&quot;, objavila je MLB, američka bejzbol liga.




Magazin Veniti fer preneo je da je Džejms Erl Džons 2022. godine potpisao prava za filmske stvaraoce iz Ratova zvezda da ponovo naprave njegov glas putem veštačke inteligencije zahvaljujući inovaciji ukrajinskog tehnološkog startapa Respeecher.


Metju Vud, glavni montažer zvuka u Lukasfilmu koji je prethodno snimio Džonsov glas za tu ulogu rekao je za Vaniti Fer 2022. da zna da je Džons blizu odluke da više ne daje glas Dartu Vejderu i predstavio glumcu ideju ukrajinskog startapa.


Veniti fer piše da je Respeecher pomogao da se ponovo stvori glas Džonsa kao Darta Vejdera 2022. godine kada je Dizni plus objavio seriju iz edicije Ratova zvezda &quot;Obi-Van Kenobi&quot;.

</description>
            <link>https://www.glasamerike.net/a/7777613.html</link> 
            <guid>https://www.glasamerike.net/a/7777613.html</guid>            
            <pubDate>Mon, 09 Sep 2024 23:49:02 +0200</pubDate>
            <category>Kultura</category><author> voadigital@voanews.com (Asošijeted pres)</author><enclosure url="https://gdb.voanews.com/5140d150-d789-4907-b9f6-10342d05b4c2_w800_h450.jpg" length="0" type="image/jpeg"/>
        </item>		
        </channel></rss>