Linkovi

Da li će al-Asad podleći pritisku?


Sirijski predsednik Bašar al-Asad na samitu arapske lige 2010. godine (arhiva) sada se suočava sa sve većim pritiskom međunarodne zajednice da siđe sa vlasti
Sirijski predsednik Bašar al-Asad na samitu arapske lige 2010. godine (arhiva) sada se suočava sa sve većim pritiskom međunarodne zajednice da siđe sa vlasti

Administracija predsednika Obame smatra da bi situacija u Siriji bila bolja bez predsednika Bašara al-Asada. Mada su visoki američki zvaničnici više puta pozvali predsednika Asada da zaustavi brutalnu represiju nad demonstrantima, predsednik Obama nije izričito zatražio ostavku sirijskog lidera.

Dok Sirija ne pokazuje nikakve znake popuštanja represije nad demonstrantima, američki ambasador Robert Ford je u četvrtak obavio razgovore sa sirijskim ministrom spoljnih poslova Validom Mualemom u Damasku.

"On je jasno rekao, kao što smo već više puta naveli, da će Sirija biti suočena sa pojačanim pritiskom ukoliko nasilje ne bude prekinuto, uključujući američke i, nadamo se, ekonomske sankcije drugih zemalja", kaže portparolka Stejt departmenta, Viktorija Nuland.

Prema rečima političkog analitičara Endrua Teblera, saradnika u Vašingtonskom institutu za politiku prema Bliskom Istoku, ključ su energetske sankcije.

"Na izvoz sirijske nafte otpada između četvrtine i trećine ukupnih državnih prihoda. Za razliku od Iraka za vreme Sadama Huseina, kada je najveći deo državnih prihoda dolazio od prodaje nafte, u Siriji taj procenat iznosi 25 do 33 odsto. To bi paralisalo režim, smanjilo rezerve i novac bi u još većoj meri morao da stiže iz izvora više klase. Međutim, to ne bi uništilo društvo.“

Tebler dodaje da je međunarodni pritisak efikasan, što pokazuje povlačenje Sirije iz Libana 2005. godine.

"Sirija ustukne pod postojanim međunarodnim pritiskom. To se ne događa često, ali moglo bi da se ponovi.“

Neki analitičari žele da Sjedinjene Države izvrše pritisak na elemente izvan sirijske vlade. Član opozicije u izgnanstvu, Osama Monadžed, vodi londonski Centar za strateška istraživanja i komunikacije.

"Treća poruka bi trebalo da bude upućena poslovnoj eliti sunita. Treba joj reći da će posle odlaska Bašara al-Asada i njegove vlade postojati ogroman poslovni potencijal u Siriji i da ona može da igra značajnu ulogu u daljem ekonomskom i drugom razvoju zemlje. Zato je neophodno da se sada distancira od režima, jer joj predstoji povoljna budućnost“, smatra Monadžed.

Šef Centra za izučavanje ljudskih prava u Damasku, Radvan Ziadeh kaže da je važno da predsednik Obama eksplicitno apeluje na Bašara al-Asada da siđe sa vlasti.

"Tako nešto bi podstaklo skoro sve arapske zemlje kao i više evropskih zemalja da učine isto, i to stvara međunarodni pritisak. To bi nagnalo veliki broj visokih vojnih oficira iz zajednice Alavita da napuste režim“, mišljenja je Ziadeh.

Porodica Asad je član manjinske zajednice Alavita u Siriji.

Teodor Katuf, koji je obavljao dužnost ambasadora u Siriji, u administraciji bivšeg predsednika Bila Klintona, kaže da predsednik Asad neće poslušati poziv da podnese ostavku. Članovi porodice Asad se bore za život i politički opstanak, kaže Katuf.

"Uveren sam da je Bašar gledao kako bivši američki saveznik Hosni Mubarak leži na krevetu u kavezu u kairskoj sudnici. Ako je Asadu bilo potrebno da ojača volju da ostane na vlasti, to je sigurno moglo da utiče na njega.“

Ne postoji čarobni štap za rušenje Asadove vlade, zaključio je Katuf.

XS
SM
MD
LG