Linkovi

Divlje pčele da spasu useve?


Populacija pčela koje proizvode med je u opadanju zbog parazita, bolesti, pesticida i zemljoradnje te divlje možda mogu da preuzmu ulogu oprašivača useva.

Američki predsednik Barak Obama u junu je objavio da bi trebalo osmisliti federalnu strategiju koja bi promovisala zdravlje pčela i drugih oprašivača kojih je sve manje. Populacija pčela koje proizvode med je u opadanju zbog parazita, bolesti, pesticida i zemljoradnje. Divlje pčele su možda naviknute da preuzimaju ulogu oprašivača useva, ali pre nego što do toga dođe, naučnici prvo moraju da saznaju mnogo više o divljim pčelama. Jedan biolog u Beltsvilu u Merilendu prvi je naučnik koji pravi nacionalni inventar divljih pčela.

Za mnoge od nas, pčela je pčela. Ali ne i za Sema Drogija.

"Prelepe su kad ih gledate pod mikroskopom", kaže biolog, Sem Drogi.

Drogi je pre četiri godine počeo sa eksperimentalnim projektom istraživanja američkih pčela za potrebe geološkog pregleda američke vlade. On ih sortira u kutijama za picu, koje koristi za skladištenje.

Drogi kaže da naučnici znaju dosta o pčelama koje prave med i oprašuju trećinu ukupnih američkih useva, ali da se jako malo zna o divljim pčelama, koje oprašuju 75 odsto divljih biljaka.

"One ne proizvode med. One ne bodu i nisu agresivne. Neke vole pesak, neke gustu travu; neke se gnezde samo u šumama", objašnjava Drogi.

Ukoliko populacija pčela koje proizvode med nastavi da se smanjuje, Drogi objašnjava da divlje pčele imaju bolju šansu da prežive jer su samotnjaci.

"Jedan od razloga što su otpornije od pčela koje proizvode med jeste da se gnezde pojedinačno Jedna ženka pravi jedno gnezdo. Na kraju godine, ženka umire a ceo sistem se ponovo pokreće što znači da se akumulira manje bolesti”, kaže biolog.

Drogi kaže da je njegovo istraživanje samo prvi korak u dugom procesu učenja o divljim pčelama, dodajući da će, kada naučnici budu imali inventor, moći da proučavaju njihove navike i da ih koriste za oprašivanje useva. On procenjuje da u severnoj Americi ima 4 hiljade vrsta divljih pčela – od kojih 400 tek treba da dobije ime.

"Još ih nismo naučno opisali. Možda znamo da su drugačije ili da su nove vrste”.

Većina Drogijevog inventara sastoji se od primeraka sakupljenih iz 20 šuma širom Sjedinjenih Država. On takođe putuje u potrazi za pčelama, ali ponekad i ne mora mnogo da se udalji od zgrade u kojoj je njegova laboratorija kako bi pronašao neke od njih.

“Nikada ne znam šta ću da pronađem. Samo u ovoj oblasti ima preko 400 različitih vrsta”, priča Drogi.

On takođe ističe da se insekti, od kojih neki nisu veći od zrna pirinča, nalaze na zemlji ali da ih ljudi ne primećuju.

“Većina ljudi uopšte ne zna da su njihova dvorišta ništa više nego trava po kojoj su rasuta pčelinja gnezda."

S obzirom da neke vrste pčela izgledaju vrlo slično, Drogi ispituje svaku ponaosob uz pomoć mikroskopa.

"Razlike su jedva primetne, malo drugačija veličina i oblik, malo više boje ovde nego tamo, razlike u šarama", kaže on.

Drogi sve beleži fotografijama visoke rezolucije. On zaključuje da će njegovo istraživanje pokazati da li neke vrste divljih pčela izumiru ili napreduju. Za sada, kaže on, naučnici nemaju konačan odgovor, ali prema njegovom mišljenju – pčele su u sasvim solidnom stanju.

XS
SM
MD
LG