Linkovi

Vol strit - spomenik slobodnom tržištu


Uprkos kompjuterizaciji, njujorška berza i dalje pruža mogućnost za ljudski kontakt između kompanija koje iznose svoje akcije na tržište i investitora...

Od skromnih početaka daleke 1792. godine do današnjeg statusa jedne od ključnih ekonomskih institucija u svetu, Njujorška berza je sastavni deo priče o Americi.

Njujorška berza je spomenik američkom kapitalizmu i slobodnom tržištu. To je ujedno najveća svetska berza na kojoj trguju kompanije čiji ukupan kapital iznosi 16 hiljada milijardi dolara.

Alibaba, najveća svetska kompanija za trgovinu na internetu, sa sedištem u Kini, imala je najveću inicijalnu javnu ponudu u istoriji Volstrita, kaže broker Džonatan Korpina.

„To je bio veliki uspeh. Ali, ono što ljudi zaboravljaju je da mi to radimo svaki dan. Otvaramo i zatvaramo berzu svaki dan i utvrdjujemo cene akcija svaki dan“.

Nekad davno trag dnevnih transakcija mogao se videti po papirima razbacanim po podu berze. Danas brokeri nadziru efikasnu kompjuterizovanu trgovinu. Za svakoig prodavca akcija može se naći kupac u bilo kom trenutku.

Berza pruža prostor, nadzor i mehanizam kako bi omogućila kontakt izmedju prodavaca i kupaca i kako bi realizovala trgovinu za medjunarodne institucije i sve druge korisnike.

Njujorška berza je doživela bum posle Drugog svetskog rata, za razliku od panike iz vremena Velike depresije.

Prošla je i kroz velkike izazove tokom rata i tužne trenutke, kada je bila zatvorena nekoliko dana posle terorističkih napada 11. septembra 2001.

U decembru 2013. Njujoršku berzu je otkupila firma „International Echange“, poznatija po skraćenici Ajs (ICE), sa sedištem u Atlanti, inače - lider u elektronskom poslovanju sirovinama i finansijskim instrumentima. Džon O'Šej je bio član njenog upravnog odbora.

„Oni su u prošlosti zatvarali berze, ali mislim da to ovde neće biti slučaj. To je više promocija za privlačenje biznisa u njihov sistem i msilim da su je zato kupili i da će je zato održavati.“

Danas mnogi mediji koriste prostorije Njujorške berze kao pozadinu za svoje izveštaje o američkom tržištu i vodećim kompanijama, kojima se obično daje čast da otvore ili zatvore poslovni dan na berzi. Medjutim, ima i bojazni da bi tradicionalna kultura Njujorške berze mogla da dodje u sukob sa novom, ali profesorka na univerzitetu „New School“, Džulija Ot kaže da to može da se reši.

„Berza je deo Njujorka, a Nujujork je deo berze. Ali, u krajnjoj liniji mada kompjuteri imaju centralnu ulogu u obavljanju transakcija ljudi ipak moraju da imaju i neposredan kontakt“.

Izazov je možda da se trgovina akcijama sačuva kao ljudska aktivnost, a ne kao automatizovano donošenje odluka, koje naizgled dominira poslovnim aktivnostima na Volstritu.

Kompjuterizacija je učinila da zgrade berzi u Londonu, Tokiju i mnogim drugim gradovima ostanu prazne, ali Njujorška berza i dalje pruža mogućnost za ljudski kontakt izmedju kompanija koje iznose svoje akcije na tržište i investitora.

XS
SM
MD
LG