Dok Ukrajina za skorašnje teritorijalne gubitke okrivljuje nedostatak municije, Predstavnički dom Kongresa SAD, pod kontrolom republikanaca, još nije pružio neophodnu pomoć Kijevu, odbijajući da glasa o paketu pomoći vrijednom 60 milijardi dolara, kojeg je Senat već usvojio.
„Niko se ne slaže sa onim što je Putin učinio. Ali kada uzimamo naše teško zarađene poreske dolare i šaljemo ih 5.000 milja daleko bez ikakvog kraja na vidiku – a naša granica je u međuvremenu širom otvorena i naši američki građani su ubijani na ulicama – to je problem“, kaže za Glas Amerike Skot Peri, republikanac i predstavnik Pensilvanije u Predstavničkom domu Kongresa SAD.
Ipak, većina novca kojeg su zakonodavci do sada izdvajali za naoružavanje Ukrajine, nije direktno tamo otišla. Taj novac se troši u Sjedinjenim Državama, u fabrici poput one u Jorku u Pensilvaniji, u distriktu kongresmena Perija, za izradu novog oružja i popunjavanje američkih zaliha zbog oružja koje je ranije poslano Kijevu.
Fabrika Jork je jedno od mnogih vojnih industrijskih postrojenja koja su dobila kongresne fondove kao podršku ukrajinskoj borbi.
“A ta postrojenja idu od privatnih fabrika, preko vladinih laboratorija, do fabrika municije koje su iz vremena Prvog ili Drugog svjetskog rata, pa im je očajnički potrebna modernizacija“, kaže Mekenzi Iglen iz organizacije "American Enterprise Institute".
Glas Amerike je dobio ekskluzivan pristup Fabrici vojne municije u Skrentonu, oko tri sata udaljenoj od Jorka, da bi se iz prve ruke uvjerio kako se troši novac poreskih obveznika.
Ovdje se čelične šipke tope u pećima Skrentona, te pretvaraju u granate za artiljeriju kalibra 155 milimetara. Granate se potom hlade, provjeravaju i farbaju kako bi se spriječilo hrđanje, a zatim ih se šalje na punjenje eksplozivom.
Proizvodnja u ovoj fabrici na sjeveroistoku Pensilvanije udvostručena je sa 14.000 ovakvih granata mjesečno početkom rata u Ukrajini, na 28.000 mjesečno u ovom trenutku. Kompanija Dženeral dajnemiks koja koristi fabriku očekuje da će taj broj uskoro porasti na 36.000 mjesečno, kada počne da radi nova proizvodna linija u obližnjoj fabrici.
Rič Hansen, koji za vojsku nadzire ove poslove u fabrici u Skrentonu, kaže da 418 miliona dolara poreskih obveznika finansira 20 projekata modernizacije:
"Broj zaposlenika je svakako porastao i vjerujem da su iz Dženeral dajnemiksa rekli da će nastaviti da raste kako bi mogao da pokrije proizvodne linije koje instaliramo.“
Riječ je o 200 novih poslova samo u ovoj fabrici, ali zvaničnici Dženeral dajnamiksa kažu da se to neće realizovati bez finansiranja koje bi odobrio Kongres.
Demokrata iz Penslivanije i član Predstavničkog doma Kongresa, Met Kartvrajt kaže za Glas Amerike da će ta nova radna mjesta napraviti razliku u mjestima kao što je Skrenton:
“To je veliki podstrek. Skrenton u sjeveroistočnoj Pensilvaniji je na neki način ekonomski napredovao.“
Osim što su nova radna mjesta važna, on dodaje da je još važnije da Amerika ne okrene leđa Ukrajini:
„To ne samo da nije američki. Ovdje sam da vam kažem da nije ni pensilvanijski. Uvijek smo se zalagali za demokratiju i slobodu, gdje god da postoji. I ne mislim da bismo sada trebali promijeniti tu politiku.“
Vojska navodi da će počevši od 2025. godine morati mjesečno da proizvodi 100.000 granata od 155 milimetara kako bi nadomjestila dva miliona granata koje su Sjedinjene Države poslale Ukrajini, ali i da bi Kijevu mogla da pošalje dovoljno nove municije za odbranu. Vojni zvaničnici kažu da američka odbrambena industrija to neće moći postići bez finansiranja iz Kongresa.
