Linkovi

Univerziteti traže ekološka rešenja


Direktorka eko-programa, Megan Čepl-Braun ispred solarnih panela na krovu jedne od zgrada univerziteta Džordž Vašington, jun 2011.
Direktorka eko-programa, Megan Čepl-Braun ispred solarnih panela na krovu jedne od zgrada univerziteta Džordž Vašington, jun 2011.

Više od 300 univerziteta širom Sjedinjenih Država primenjuje ekološka rešenja gradeći štedljivije objekte, obnavljajući stare građevine, ugrađujući vetrenjače i solarne sisteme i otvarajući organske vrtove. Studentima se sve češće nude studije iz oblasti zaštite prirode. Stručnjaci to nazivaju najozbiljnijom transformacijom koledža i univerziteta u proteklih nekoliko decenija.

Univerzitet Džordž Vašington, u američkoj prestonici, ima dobru žetvu jagoda. Suncokreti su u cvatu, a tikvice dobro napreduju. Novopečeni diplomac Eloiz Smit brine se o univerzitetskoj bašti.

"Ovo su cvetići tikvice. Muške cvetove treba čupati jer se oni ne pretvaraju u plod", kaže Eloiz Smit, postdiplomac na univerzitetu Džordž Vašington.

U bašti rade studenti dobrovoljci. Ali ovo je samo jedan od programa za zaštitu prirode na ovom univerzitetu.

Novosagrađene zgrade projektovane su tako da nanose što manju štetu prirodi. Postoje programi za reciklažu, krovovi pokriveni zelenilom, pa čak i internu TV emisiju o očuvanju prirode.

"U ovoj i još dve zgrade imamo integrisane sisteme za solarno zagrevanje vode, najveće na istočnoj obali", kaže direktorka eko-programa, Megan Čepl-Braun.

Ona dodaje da se desetogodišnja transformacija univerziteta odvijala u tri pravca.

"Klima, voda i eko-sistemi. Započeli smo veliki projekat koji se bavi klimatskim promenama. Planiramo da do 2025. postanemo karbo-neutralni, odnosno da smanjimo oslobađanje uglejndioksida za 40 odsto. Uvodimo sve - od solarnog zagrevanja vode do veće energetske efikasnosti naših zgrada", kaže Megan Čepl-Braun.

Univerzitet ulaže u to oko 2 miliona dolara, a deo novca već je počeo da se vraća smanjenjem računa za vodu i struju. Sofi Vaskov je postdiplomac na univerzitetu.

"Ovo je bure za kišnicu i spojeno je sa olukom na krovu zgrade sa studentskim sobama", objašnjava Sofi Vaskov.

Sistem zaliva univerzitetske bašte i smanjuje odliv u kanalizaciju i obližnju reku Potomak.

Megan Čepl-Braun kaže da ta škola sa 20 hiljada studenata sada nudi 140 različitih kurseva u vezi sa ekologijom i da studenti najviše doprinose uvođenju promena.

"Druga stvar u koju su uključeni je zeleni aspekt univerziteta. Znamo da je to važan faktor i naši studenti često iznose svoje zabrinutosti", kaže Megan Čepl-Braun.

Prema neprofitnoj organizaciji Institut za obnovljivo nasleđe, više od dve trećine srednjoškolaca kada biraju univerzitet razmatraju i njegove ekološke rezultate. Direktor instituta, Mark Orlovski, kaže da se u proteklih 5 godina više od 300 koledža i univerziteta okrenulo očuvanju prirode.

"Pre pet godina manje od 20 odsto škola imalo je ekološke zgrade dok sada više od 80 odsto škola ima propise koji zahtevaju da nove zgrade budu ekološki podobnije", kaže Orlovski.

Orlovski kaže da koledži i univerziteti u svetu sve češće razmatraju ekonomske aspekte ozelenjavanja svojih objekata. On kaže da studenti i univerziteti nastoje da ispune svoje ciljeve ne ugrožavajući živote budućih generacija.

XS
SM
MD
LG