Linkovi

Delegacija EP u Vašingtonu o špijunaži

  • Glas Amerike

Demonstracije u Vašingtonu protiv tajnog programa NSA, kojim su navodno špijunirani i saveznici, 26. oktobar 2013.

Demonstracije u Vašingtonu protiv tajnog programa NSA, kojim su navodno špijunirani i saveznici, 26. oktobar 2013.

Španija najnovija u nizu zemalja koje su zatražile od SAD da objave detalje svojih programa nadzora, posle izvještaja u španskim medijima da je NSA prisluškivala više od 60 miliona telefonskih poziva u toj zemlji tokom samo jednog mjeseca.

Američki mediji prenose da predsjednik Barak Obama gotovo pet godina nije znao da obavještajne agencije prisluškuju telefone svjetskih lidera, među kojima je i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Dok širom svijeta sve više raste nezadovoljstvo američkih saveznika zbog tvrdnji o špijuniranju, Obamina administracija pokušava da ublaži posljedice te kontroverze. Bijela kuća saopštila je da je u toku preispitivanje procedura za prikupljanje obavještajnih podataka, kako bi se uzeli u obzir i bezbjednost građana i saveznika i njihovi stavovi u pogledu privatnosti.

"Svjesni smo da su neka otkrića izazvala tenzije u našim odnosima. Ta pitanja rešavamo diplomatskim kanalima i u direktnoj komunikaciji smo sa određenim brojem zemalja u pogledu toga", rekao je portparol Bijele kuće, Džej Karni.

U svijetlu izvještaja o rasprostranjenoj američkoj špijunaži, Karni je nagovijestio da će možda biti potrebna određena ograničenja kada je riječ o programima prisluškivanja.

"Treba da se podsjetimo da prikupljanje informacija ima svrhu i zbog toga je u okviru preispitivanja procedura neophodno razmotriti pitanje koje je predsjednik identifikovao. A to je da zato što smo postigli izuzetan tehnološki napredak koji nam daje veću sposobnost, moramo da osiguramo da prikupljamo obavještajne podatke na način koji promoviše naše bezbjednosne potrebe, a ne da to radimo zato što možemo", kaže Karni.

Zabrinutost zbog tvrdnji da su Sjedinjene Države špijunirale evropske lidere i građane, američkim zakonodavcima u Vašingtonu direktno su danas prenijeli članovi delegacije Evropskog parlamenta.

"Dolazimo ovdje sa dobrom voljom i snažnom porukom naših građana da to ne prihvatamo. Moramo da pronađemo način da omogućimo sigurnost naših građana, bez ovako masovnog kršenja privatnosti", poručila je poslanica Evropskog parlamenta iz Španije, Tereza Himenez Beseril Bario.

Poslanik Evropskog parlamenta iz Velike Britanije, Klod Mores postavio je pitanje povjerenja.

"Ovaj slučaj je definitvno nanio štetu povjerenju između Sjedinjenih Država i Evropske unije, posebno kada je riječ o Njemačkoj. Nije međutim riječ o fatalnom udarcu zato što je u pitanju naš najsnažniji saveznik u borbi protiv važnih problema, kao što je terorizam", kaže Mores.

Predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za obavještajne aktivnosti, republikanac Majk Rodžers, rekao je da je sa evropskom delegacijom razgovarano o potrebi da se obnovi povjerenje, nastavi saradnja i razmjena obavještajnih podataka.

“Mislim da smo postigli određeni napredak. Počeli smo da izdvajamo određene oblasti gdje možemo da radimo na prevazilaženju razlika", rekao je Rodžers.

U središtu debate u prijestonici je i šta je o spornim programima nadzora znao predsjednik Obama. Dnevni list "Vol Strit Džurnal" prenosi da je Obama tek ljetos saznao da je Agencija za nacionalnu bezbjednost prisluškivala telefone čak oko 35 šefova država, među kojima su i neki od vodećih američkih saveznika. Kontroverzne aktivnosti otkrivene su nakon interne kontrole koju je započela Bijela kuća i dio je zaustavljen, uključujući i praćenje komunikacija njemačke kancelarke Angele Merkel.

Neimenovani zvaničnici takođe su naveli da, uzimajući u obzir veliki broj obavještajnih operacija, ne bi bilo praktično informisati predsjednika o svakom pojedinačno.

Postavlja se međutim pitanje koliko će to ublažiti oštre reakcije u Evropi, posebno nakon izvještaja u španskim medijima da je američka bezbjednosna agencija prisluškivala 60 miliona telefonskih poziva u Španiji za samo mjesec.

"Ukoliko se potvrde ti navodi, to bi predstavljalo neprihvatljivu praksu između zemalja koje su partneri i prijatelji. Takođe bi moglo da rezultira gubljenjem poverenja koje je tradicionalno obilježavalo odnose dvije zemlje", izjavio je ministar spoljnih poslova Španije, Hoze Manuel Garsija Margalo.

Ovim povodom na razgovor je, poput njegovih kolega u ostalim savezničkim zemalja, pozvan američki ambasador u Madridu Džejms Kostos koji je obećao da će razjasniti sumnje u pogledu navodne američke špijunaže.

U međuvremenu, u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, u toku je priprema nacrta rezolucije kojom bi se garantovala privatnost elektronskih komunikacija.

Izveštaji su zasnovani na nekima od ogromnog broja dokumenata koje je medijima dostavio odbegli američki obaveštajni analitičar Edvard Snouden, koji sada živi u Rusiji.

Američka Nacionalna bezbednosna agencija, NSA, kaže da prisluškuje razgovore kako bi onemogućila terorističke napade. Ali agencija je juče saopštila da je po naređenju predsednika Obame započela reviziju svojih operacija za prikupljanje informacija. Pomenuta tajanstvena agencija kaže da nastoji da osigura da “na odgovarajući način vodi računa o bezbednosnom zabrinutostima američkih građana i saveznika, kao i o zabrinutostima za privatnost, zajedničku svim ljudima”.
XS
SM
MD
LG