Linkovi

SAD:Fiskalna provalija ili ne?


Lider demokratske većine u Senatu Heri Rid
Lider demokratske većine u Senatu Heri Rid

Fiskalna provalija bi mogla da gurne zemlju u još jednu recesiju ako se ne postigne kompromis

Lideri američkog Senata nisu sigurni da mogu da se dogovore i spreče fiskalnu krizu koja bi mogla da poremeti ekonomski oporavak zemlje. Lider republikanaca u Senatu, Mič Mekonel, danas je izjavio da ga brine „pomanjkanje urgentnosti“ u postupku, koji je obuhvatio i današnje neuobičajeno zasedanje oba kongresna doma.

On je objasnio da presudna tačka izgleda da je „volja, ili interes ili hrabrost“ među zakonodavcima da sklope sporazum. Senatski demokratski lider Hari Rid je rekao da još ne može da se saglasi sa kontrapredlogom na sinoćnji republikanski predlog. On je naglasio da Mekonel ispoljava „apsolutno dobru volju“ u pregovorima, ali da su dve strane i dalje daleko u pogledu glavnih pitanja.

Rezolucija o poreskim pitanjima i troškovima već dugo onemogućava dogovor lidera u Vašingtonu, pri čemu se demokratske kolege predsednika Obame uglavnom zalažu za povećanje poreza bogatašima, kojim bi se finansirale povlastice za penzionere i siromašne. Zakonodavci iz Republikanske stranke se nepokolebljivo protive bilo kakvom povećanju poreza. Pregovarači iz Kongresa i Bele kuće se takođe razmimoilaze u drugim važnim pitanjima, kao što su povlastice za nezaposlene, porez na vredniju nasleđenu imovinu i moguće smanjenje zarada lekara koji leče starije Amerikance.

Čak i ako Senat sa demokratskom većinom glasa za kompromisni sporazum, morao bi da ga usvoji i Predstavnički dom koji kontrolišu republikanci. Prema tome, usvajanje zakonskog predloga o porezu i troškovima je i dalje veoma neizvesno. Ipak, moguće je da se Kongres dogovori o kompromisu, koji bi predsednik mogao sutra da potpiše, čime bi se izbeglo automatsko povećanje poreza gotovo svim Amerikancima koje stupa na snagu u utorak.

Predsednik Barak Obama je prethodno apelovao na Kongres da spreči oštro povećanje poreza većini zaposlenih Amerikanaca i smanjenje troškova administracije koji bi mogli da gurnu zemlju u još jednu recesiju. Obama je u intervjuu za televizijsku mrežu NBC rekao da zakonodavci moraju brzo da reaguju, da bi poreske stope ostale na sadašnjem nivou za sve sem onih sa najvećim prihodima, odnosno da se prvog dana Nove godine ne vrate na daleko viši nivo određen tokom 90-ih godina prošlog veka. On je naglasio da bi se takvim zakonskim dokumentom izbegao najgori ekonomski ishod za zemlju, a da bi narednih nedelja moglo da se pregovara o smanjenju hroničnih budžetskih deficita i rastu nacionalnog duga, odnosno načinu povećanja broja radnih mesta.

Obama je rekao i da njegovi republikanski suparnici u Kongresu teško prihvataju bilo kakvo povećanje poreza, čak i za najbogatija domaćinstva, kao što su ona koja zarađuju 250 i više hiljada dolara godišnje, kakvih je među američkim poreskim obveznicima oko 2 odsto. Predsednik većinski republikanskog Predstavničkog doma Džon Bejner, okrivljuje predsednika za celu situaciju i ističe da Obama nije voljan da prihvati dovoljno velika smanjenja troškova.

Ali čak i ako se sporazum i postigne, on po svemu sudeći neće povećati granicu zaduživanja američke administracije koja sada iznosi 16 hiljada i 400 milijardi dolara.Sekretar za finansije Timoti Gajtner je izjavio da će ta granica zaduživanja biti dostignuta sutra i najavio da će funkcioneri njegovog sekretarijata preduzeti zakonske „izvanredne mere“, da bi se izbegao stečaj.

Očekuje se da Kongres i Bela kuća narednih meseci pregovaraju o novoj granici zaduženja, premda se očekuje da će i to izazvati žučnu raspravu o finansijskim prioritetima Vašingtona.
XS
SM
MD
LG