Međutim, predsednik Obama i dalje će imati značajnu moć kada je reč o smeru američke diplomatije.
Republikanac Mič MekKonel postaće lider većine u Senatu, što je jedan od najuticajnijih položaja u Vašingtonu. Predsednik Obama će i dalje kontrolisati američku spoljnu politiku, ali sa republikanskom većinom u Senatu, biće mnogo teže predstaviti ujedinjeni stav prema svetu, smatra Džejkob Parakilas, zamenik šefa programa za Ameriku u Čatam Hausu u Londonu:
“Predstava da predsednik diriguje dnevnim redom, a da Senat izvršava njegove direktive biće zamenjena pričom u kojoj se predsednik i Senat sukobljavaju povodom sporazuma sa Iranom, dodatnih sankcija Rusiji, strategije protiv Islamske države, i još raznih drugih pitanja“.
Kada novi republikanski senatori preuzmu dužnost, imaće stav o spoljnoj politici, a njihov nagon će biti da se suprotstavljaju predsedniku. Međutim, ako se pojave ozbiljna pitanja o nacionalnoj bezbednosti, verovatno će ga podržati, smatra Johanes Tim, stručnjak Nemačkog instituta za međunarodna i bezbednosna pitanja u Berlinu, koji je za naš program govorio preko Skajpa.
“Ako predsednik treba da se suoči sa krizom, ili ako treba da zauzme agresivniji stav, može da računa na podršku Republikanaca – prvo, zato što se Republikanci zalažu za takav pristup, pa ga neće omesti. A drugo, zato što smo u kriznim situacijama uvek videli takozvano ‘okupljanje oko zastave’“.
Tim veruje da će Republikanci podržati neka pitanja važna za Evropljane, uključujući suprotstavljanje Rusiji, i proširenje trans-atlantske trgovinske razmene. Međutim, kako kaže - mogli bi da spreče Obamu da sarađuje sa Evropljanima u vezi sa klimatskim promenama.
Jedno od ključnih pitanja tiče se nuklearnih pregovora sa Iranom, a rok za postizanje dogovora ističe za manje od tri nedelje. Analitičari smatraju da bi to moglo da poveća pritisak da se postigne sporazum, i da ga pre kraja godine usvojio sadašnji Senat, koji kontrolišu Demokrate.
U suprutnom, tvrdi Parakilas, predsedniku će biti teže da nagovori republikanski Senat da smanji sankcije Iranu, što je predviđeno sporazumom:
“Sigurno će biti primoran da zauzima strožiji stav, i to povodom svih pitanja“.
A to bi moglo da obuhvati i njegov odgovor na rusku agresivniju politiku u Ukrajini I drugim mestima, i borbu protiv ekstremista Islamske države u Siriji i Iraku.