Linkovi

Kongresni izbori i spoljna politika


Američka spoljna politika prema ratu u Avganistanu takodje bi mogla da se promeni ukoliko posle izbora 2. novembra dodje do promene u Kongresu
Američka spoljna politika prema ratu u Avganistanu takodje bi mogla da se promeni ukoliko posle izbora 2. novembra dodje do promene u Kongresu

Američki birači će drugog novembra glasati za nove članove Kongresa, a glavna izborna tema je stanje domaće privrede. Mada mnogi analitičari kažu da spoljna politika nije jedan od glavnih faktora, eventualna pobeda Republikanske stranke mogla bi da utiče na pravac američkih diplomatskih napora u naredne dve godine.

Politički analitičari se slažu da su nezaposlenost i stanje privrede glavne izborne teme. Glasači su manje usredsređeni na rat u Avganistanu, gde će predsednik Obama najverovatnije početi da smanjuje broj američkih vojnika u sredinom iduće godine.

"Brzina kojom će se smanjivati broj naših trupa zavisiće od uslova na terenu, a naša podrška Avganistanu biće trajna. Međutim, znajte da će početi tranzicija, jer beskonačni rat nije u našem interesu, niti u interesu avganistanskog naroda“, rekao je predsednik Barak Obama 31. avgusta ove godine.

Avganistan je i dalje pri vrhu spoljnopolitičke agende Obamine administracije. Mada je broj američkih žrtava povećan u proteklih nekoliko meseci, podrška javnosti ratnim naporima SAD ostaje stabilna, kaže Piter Braun, ekspert za ispitivanje javnog mnjenja na Univerzitetu Kvinipijak.

"Interesantno je da predsednikovu politiku u Avganistanu najviše podržavaju republikanci i konzervativci, koji skoro ništa drugo ne prihvataju od predsednikove agende“, ističe Braun.

Ukoliko na predstojećim novembarskim izborima republikanci osvoje nova mesta u Kongresu, podrška ratu u Avganistanu bi mogla da se učvrsti, bar kratkoročno. Ali, ako demokrate budu počele da vrše pritisak da povlačenje počne iduće godine, moglo bi da dođe i do političkih sukoba, kaže Alen Lihtman, profesor na Američkom Univerzitetu ovde u Vašingtonu.

"Ukoliko republikanci osvoje dodatna mesta u Kongresu, posebno na račun liberala, to će olakšati Baraku Obami da nastavi rat u Avganistanu. Međutim, to bi moglo da mu oteža početak vojnog povlačenja“, navodi Lihtman.

Eventualno povećanje broja republikanskih zakonodavaca u Predstavničkom domu i Senatu, moglo bi da ojača poziciju konzervativnih kritičara koji tvrde da predsednik Obama nije bio dovoljno odlučan u sprečavanju Irana da stekne nuklearno oružje.

"Lično ozbiljno sumnjam da će sankcije moći da zaustave iranski nuklearni program. To je, naravno, Obamin pogled na svet, dok će Iranci nastaviti da stvaraju probleme“, kaže Henri Nau, ekspert u vašingtonskoj Fondaciji "Heritidž“.

Povećan broj konzervativnih zakonodavaca u Kongresu mogao bi da znači povećani pritisak na predsednika da bude oštriji prema Rusiji, Kini i Severnoj Koreji, kaže Alen Lihtman.

"Konzervativci će biti uticajniji i mogli bi da vrše pritisak na Obamu da bude više kao Džordž Buš, sklon unilateralizmu, oštriji i spreman da upotrebi silu“, smatra Lihtman.

Eksperti kažu da bi izborni uspeh republikanaca mogao prvo da ugrozi usvajanje novog američko-ruskog sporazuma o kontroli strateškog naoružanja. Ratifikacija sporazuma iziskuje saglasnost dvotrećinske većine u Senatu, što je ishod koji je u ovom trenutku sasvim neizvestan.

XS
SM
MD
LG