U Sjedinjenim Državama će, nešto prije ponoći, po svemu sudeći stupiti na snagu automatsko, sveobuhvatno smanjenje budžetskih izdataka, takozvani “sekvestar”, nakon što predsjednik Barak Obama i kongresni lideri ni danas nisu uspjeli da postignu dogovor o alternativnom planu.
Implementaciju plana za drastično smanjenje troškova, dogovorenog tokom pregovora o smanjenju deficita 2011, može da zaustavi samo sporazum Kongresa i Bijele kuće. Na današnjem jednosatnom sastanku predsjednika Obame i kongresnih lidera, dogovora međutim nije bilo. To znači da će od danas do prvog oktobra vladine agencije morati da smanje budžetske izdatke za 85 milijardi dolara.
Na konferenciji za novinare nakon razgovora, Obama je za neuspjeh optužio republikanske zakonodavce, nazvavši predstojeće rezove glupim i prizvoljnim.
“U period kada naše kompanije konačno počinju da napreduju, da zapošljavaju nove radnike i vraćaju radna mjesta u Ameriku, ne bi trebalo da sprovodimo niz glupih, prizvoljnih rezova u oblastima od kojih zavise biznisi i radnici, poput obrazovanja, infrastrukture i odbrane.”
Obama je ponovio da će takozvani “sekvestar” nanijeti štetu ekonomiji, ali da će zemlja uspjeti da prevaziđe tu situaciju.
“Izvući ćemo se. Ovo neće biti apokalipsa. Samo je glupo. I nanijeće štetu. Nanijeće štetu pojedincima i cjelokupnoj ekonomiji.”
Administracija je prethodno više puta upozorila da bi smanjenje troškova uskoro moglo da dovede do kašnjenja u avio saobraćaju, prinudnih odmore za stotine hiljada federalnih službenika i poremećaja u obrazovnom sistemu i u sprovođenju zakona. Pune posljedice automatskih rezova osjetiće se tokom narednih sedam mjeseci i Kongres može da ih zaustavi bilo kada, ukoliko se o tome dogovore dvije partije.
Predsjednik poručuje da će, iako mnogi neće osjetiti odmah posljedice smanjenja, životi mnogih porodica iz srednje klase već od ove nedelje biti značajno poremećeni.
“Ništa od ovog nije potrebno. Događa se zbog odluka koje su republikanci doneli u Kongresu. Dozvolili su da se dogode ova smanjenja zato što odbijaju da popuste u pogledu zatvaranja rupa u zakonu, kako bi se smanjio deficit.”
Na pitanje jedne od novinara zar nije mogao da zadrži članove Kongresa i ne dozvoli im da odu dok se ne postigne sporazum Obama je odvratio:
“Ja nisam diktator već predsjednik. Na kraju, ako Mič Mekonel ili Džon Bejner kažu da moraju da idu na avion, ne mogu da naredim Tajnoj službi da blokira vrata.”
Demokrate insistiraju na rešenju koje obuhvata dodatni prihod od zatvaranja rupa u poreskom zakonu od kojih koristi uglavnom imaju bogati i korporacije. Republikanci odbacuju taj pristup.
“Predsjednik je dobio svoje povećanje poreza 1. januara. Razgovor o dodatnom prihodu je po mom mišljenu završen”, kategoričan je Džon Bejner, predsedavajući Predstavničkog doma.
Zbog izostanka dogovora, Obama je obavezan da do ponoći izda naredbu federalnim agencijama da smanje svoje troškove. Pentagon će, ako sporazuma ne bude ni u narednom periodu, morati da smanji budžet za 13 odsto do kraja septembra. Većina civilnih programa suočava se sa smanjenjem od 9 odsto.
Ukoliko se ispostavi da rezovi stvarno imaju teške posljedice, javnost će za to, prema najnovijim istraživanjima, okriviti republikance. Mnogi od njih su međutim više zabrinuti zbog reakcije konzervativaca, ukoliko naprave određene ustupke.
“Ukoliko ste ovdje u Predstavničkom domu, možda ćete biti blago zastrašeni mogućom oštrom reakcijom. Veći rizik za većinu tih zakonodavaca je međutim reakcija njihove desnice, a ne nezadovoljstvo javnosti zbog pravca u kojem se kreću”, smatra Norm Ornstin, sa američkog instituta Enterprajz.
Drugi pak vjeruju da krivicu moraju da snose obje strane.
“Zato što je svako pristrasan. Nisu spremni da se odreknu te pristrasnosti i stvarno upravljaju. Stalno su u izbornoj kampanji, što znači da ne mogu da upravljaju”, primećuje republikanski analitičar Skot Fokner.
Međunarodni monetarni fond upozorava da bi, ukoliko se rezovi ne odlože ili zamijene, američki ekonmski rast mogao ove godine da se uspori za 0,5 odsto, dok kongresna Kancelarija za budžet predviđa da bi moglo da bude zatvoreno 750 hiljada radnih mjesta.
Implementaciju plana za drastično smanjenje troškova, dogovorenog tokom pregovora o smanjenju deficita 2011, može da zaustavi samo sporazum Kongresa i Bijele kuće. Na današnjem jednosatnom sastanku predsjednika Obame i kongresnih lidera, dogovora međutim nije bilo. To znači da će od danas do prvog oktobra vladine agencije morati da smanje budžetske izdatke za 85 milijardi dolara.
Na konferenciji za novinare nakon razgovora, Obama je za neuspjeh optužio republikanske zakonodavce, nazvavši predstojeće rezove glupim i prizvoljnim.
“U period kada naše kompanije konačno počinju da napreduju, da zapošljavaju nove radnike i vraćaju radna mjesta u Ameriku, ne bi trebalo da sprovodimo niz glupih, prizvoljnih rezova u oblastima od kojih zavise biznisi i radnici, poput obrazovanja, infrastrukture i odbrane.”
Obama je ponovio da će takozvani “sekvestar” nanijeti štetu ekonomiji, ali da će zemlja uspjeti da prevaziđe tu situaciju.
“Izvući ćemo se. Ovo neće biti apokalipsa. Samo je glupo. I nanijeće štetu. Nanijeće štetu pojedincima i cjelokupnoj ekonomiji.”
Administracija je prethodno više puta upozorila da bi smanjenje troškova uskoro moglo da dovede do kašnjenja u avio saobraćaju, prinudnih odmore za stotine hiljada federalnih službenika i poremećaja u obrazovnom sistemu i u sprovođenju zakona. Pune posljedice automatskih rezova osjetiće se tokom narednih sedam mjeseci i Kongres može da ih zaustavi bilo kada, ukoliko se o tome dogovore dvije partije.
Predsjednik poručuje da će, iako mnogi neće osjetiti odmah posljedice smanjenja, životi mnogih porodica iz srednje klase već od ove nedelje biti značajno poremećeni.
“Ništa od ovog nije potrebno. Događa se zbog odluka koje su republikanci doneli u Kongresu. Dozvolili su da se dogode ova smanjenja zato što odbijaju da popuste u pogledu zatvaranja rupa u zakonu, kako bi se smanjio deficit.”
Na pitanje jedne od novinara zar nije mogao da zadrži članove Kongresa i ne dozvoli im da odu dok se ne postigne sporazum Obama je odvratio:
“Ja nisam diktator već predsjednik. Na kraju, ako Mič Mekonel ili Džon Bejner kažu da moraju da idu na avion, ne mogu da naredim Tajnoj službi da blokira vrata.”
Demokrate insistiraju na rešenju koje obuhvata dodatni prihod od zatvaranja rupa u poreskom zakonu od kojih koristi uglavnom imaju bogati i korporacije. Republikanci odbacuju taj pristup.
“Predsjednik je dobio svoje povećanje poreza 1. januara. Razgovor o dodatnom prihodu je po mom mišljenu završen”, kategoričan je Džon Bejner, predsedavajući Predstavničkog doma.
Zbog izostanka dogovora, Obama je obavezan da do ponoći izda naredbu federalnim agencijama da smanje svoje troškove. Pentagon će, ako sporazuma ne bude ni u narednom periodu, morati da smanji budžet za 13 odsto do kraja septembra. Većina civilnih programa suočava se sa smanjenjem od 9 odsto.
Ukoliko se ispostavi da rezovi stvarno imaju teške posljedice, javnost će za to, prema najnovijim istraživanjima, okriviti republikance. Mnogi od njih su međutim više zabrinuti zbog reakcije konzervativaca, ukoliko naprave određene ustupke.
“Ukoliko ste ovdje u Predstavničkom domu, možda ćete biti blago zastrašeni mogućom oštrom reakcijom. Veći rizik za većinu tih zakonodavaca je međutim reakcija njihove desnice, a ne nezadovoljstvo javnosti zbog pravca u kojem se kreću”, smatra Norm Ornstin, sa američkog instituta Enterprajz.
Drugi pak vjeruju da krivicu moraju da snose obje strane.
“Zato što je svako pristrasan. Nisu spremni da se odreknu te pristrasnosti i stvarno upravljaju. Stalno su u izbornoj kampanji, što znači da ne mogu da upravljaju”, primećuje republikanski analitičar Skot Fokner.
Međunarodni monetarni fond upozorava da bi, ukoliko se rezovi ne odlože ili zamijene, američki ekonmski rast mogao ove godine da se uspori za 0,5 odsto, dok kongresna Kancelarija za budžet predviđa da bi moglo da bude zatvoreno 750 hiljada radnih mjesta.