Linkovi

Bez mira u Ukrajini, nove pretnje sankcijama

  • Glas Amerike

Proruski separatisti u blizini ukrajinskog grada Debaljceva

Proruski separatisti u blizini ukrajinskog grada Debaljceva

Svetski lideri su ponovo zatražili poštovanje prekida vatre u Ukrajini, za čije kršenje se međusobno optužuju snage lojalne Kijevu i proruski separatisti

Uprkos tim apelima, izgledi za mir u Ukrajini, godinu dana nakon ključnih protesta, sve su sumorniji.

Veliki broj ljudi okupio se na kijevskom Trgu nezavisnosti, poznatom kao Majdan gdje su obilježili godišnjicu ubistva više od 100 učesnika protesta i zbacivanja predsjednika Viktora Janukoviča, koji je nakon tragičnih događaja pobjegao u Rusiju.

“Nisu umrli uzalud jer, što je najvažnije, promijenila se svijest ljudi. Nakon toga će se promijeniti sve ostalo, uključujući i našu zemlju”, kaže jedna stanovnica Kijeva.

Godinu dana nakon pogibije, kako ih mnogi nazivaju, „Nebeske stotine“, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko optužio je Kremlj da je bio direktno umiješan u snajperske napade na demonstrante .

„Šef Ukrajinske bezbjednosne službe me je informisao prije nekoliko dana da je tokom istrage, pripadnik ukrajinske specijalne policije svjedočio da je ruski predsjednički savjetnik Vladislav Surkov upravljao stranim grupama snajperista na Majdanu.“

Rusko ministarstvo spoljnih poslova ocenilo je da su Porošenkove optužbe "budalaština".

Krvava pobuna u prijestonici na kraju je dovela do još krvavijeg sukoba sa proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini i ruske invazije koji su duboko potresli zemlju.

„U mom gradu, granatirano je gotovo sve – škole,vrtići. Izgubili smo poslove i došli u Slavjansk gdje su nam pomogli dobri ljudi s kojima smo nekada radili“, kađe izbjeglica iz Debaljceva, Tatjana Sinjitsa.

Ukrajinski vojnik nakon povlačenja iz Debaljceva

Ukrajinski vojnik nakon povlačenja iz Debaljceva

Uprkos naporima međunarodne zajednice, mir se čini sve daljim.

"Ruska podrška napadima separatista kojima se krši prekid vatre u istočnoj Ukrajini podriva međunarodnu diplomatiju i multilateralne institucije, osnove modernog globalnog uređenja", poručila je portparolka Stejt Departmenta Džen Psaki.

Ukrajinska vlada i proruski separatisti međusobno se optužuju za kršenje najnovijeg dogovora o primirju, zbog čega se strahuje od širenja borbi u već ratom razorenom području. Ukrajinska vojska tvrdi da su pobunjenici pucali na ukrajinske položaje skoro 50 puta u poslednja 24 sata i da je Rusija poslala veći broj tenkova u Ukrajinu.

„Više od 20 tenkova, 10 artiljerisjkih sistema i 15 kamiona krenulo je u pravcu Novoazovska. U tom području primjećeni su i ruski vojnici u autobusima“, naveo je portparol ukrajinske vojske Andrij Lisjenko.

Separatisti pak navode da su snage lojalne Kijevu danas narušile prekid vatre više od 20 puta. U međuvremenu, evropske sile pokušavaju da sačuvaju gotovo nepostojeći prekid vatre. Francuska i Njemačka, kako iz Pariza poručuju lideri dvije zemlje Fransoa Oland i Angela Merkel, više nego ikada su uvjereni da se sporazumi iz Minska moraju u potpunosti primijeniti, a primirje poštovati.

“Bilo koja zemlja koja ne bude poštovala obaveze biće suočena sa sankcijama. To međutim nije naša namjera. Naša namjera nije da ističemo sankcije, već da postignemo mir u Ukrajini”, naglasio je Oland.

“Ukoliko se ne primjene određene odredbe, mogli bi da potegnemo pitanje sankcija. Ali kao što je kazao gospodin Oland, nismo otišli u Minsk da bi nametnuli sankcije, već donijeli mir i stabilnost”, kazala je nemačka kancelarka.

Iz Londona je pak stiglo oštrije upozorenje Rusiji.

“Putinu i Rusiji treba da uputimo najsnažniju poruku da je ovo što se događa neprihvatljivo i da prekid vatre mora da se održi. Ako to ne bude slučaj, biće više posljedica, sankcija, mjera”, istakao je britanski premijer Dejvid Kameron.

Britanska vlada i Evropska unija su se međutim našli na udaru žestokih kritika britanskih parlamentaraca koji su britanske i evropske diplomate optužili da su u ukrajinsku krizu ušli “zatvorenih očiju”.

U danas objavljenom izvještaju, Komitet Doma lordova napao je svoju vladu zbog toga što u rešavanju krize nije bila ni aktivna ni vidljiva“ u dovoljnoj mjeri, a Brisel da je predugo bio optimističan u pogledu demokratskog razvoja Rusije, zbog čega Evropa nije shvatila dubinu ruskog neprijateljstva prema uspostavljanju tješnjih veza EU i Kijeva.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG