Potpredsjednik Sjedinjenih Država Džozef Bajden će se tokom predstojeće posjete Ukrajini, Maroku i Turskoj pozabaviti sa dva prioritetna spoljnopolitička pitanja - ruskom agresijom u Ukrajini i borbom protiv Islamske države.
Potpredsjednik Bajden sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom u svijetlu izvještaja o ulasku ruskih tenkova u Ukrajinu, te sve većeg strahovanja da je u toku nova pobunjenička ofanziva, što dodatno ugrožava već krhki dogovor o prekidu vatre, postignut u Minsku.
“Postoji puno nagovještaja, na osnovu kojih mogu da zaključim da Rusija nije zainteresovana za promovisanje rešenja zasnovanog na Minsku, već da želi zamrznuti konflikt", kaže Stiven Pajfer, saradnik u Institutu Brukings.
Pajfer, bivši američki ambasador u Ukrajini, ukazuje na odbijanje Rusije da povuče trupe i opremu, njeno protivljenje raspoređivanju evropskih posmatrača duž ukrajinko-ruske granice, te podršku Moskve spornim izborima u istočnoj Ukrajini, koje su organizovali pobunjenici.
“Nažalost, Rusi nisu zainteresovani za postizanje mirnog rešenja. Zapad zbog toga mora da nastavi da primjenjuje ekonomske sankcije, koje već imaju značajne posljedice.”
Bajden će se pozabaviti još jednim, po svemu sudeći, dugoročnim konfliktom – borbom protiv pripadnika Islamske države – tokom posjete Turskoj i razgovora sa predsjednikom te zemlje Redžepom Tajipom Erdoganom. Riječ je o prvom susretu Erdogana i Bajdena, od kako je potpredsjednik SAD u govoru prošlog mjeseca ustvrdio da je Ankara doprinijela napredovanju ekstremista, zato što je dozvolila stranim borcima da iz Turske ulaze u Siriju. Turski predsjednik oštro je kritikovao tu izjavu.
Dvojica zvaničnika takođe se prvi put sastaju nakon što su Sjedinjene Države obezbijedile oružje i drugu pomoć za kurdske borce u Siriji. Bulent Aliriza iz Centra za strateške i međunarodne studije kaže da je ključno sporno pitanje zahtjev Turske da sirijski predsjednik Bašar al-Asad odmah ode s vlasti.
“Dok se zapadni saveznici, među kojima je i Turska, ne obavežu na sprovođenje programa kojim bi se osiguiralo skidanje Asada s vlasti, ti problemi će se nastaviti. Pristup Vašingtona je da želi Siriju bez predsjednika Asada, ali da trenutno mora da se usredsredi na Islamsku državu.”
Pored razlika u pogledu borbe protiv Islamske države, potpredsjednik Bajden mogao bi i da pokrene pitanje trojice američkih mornara koje su nedavno u Istanbulu napali članovi ultra-nacionalističke turske organizacije. Analitičari pak ističu da se dvije zemlje, uprkos trenutno zategnutim odnosima, u prošlosti prevazilazili poteškoće poput ovih. Turska je 2003. odbila da dozvoli američkim snagama da koriste tu zemju kao bazu, zbog protivljenja ratu u Iraku.