Linkovi

Sporazum iz Minska "otrov" za Ukrajince


Žena sa detetom u Donjecku prolazi pored tela čoveka koji je stradao od nagazne mine
Žena sa detetom u Donjecku prolazi pored tela čoveka koji je stradao od nagazne mine

Dve godine posle početka konflikta u Ukrajini, Ukrajinci su pod pritiskom Zapada i Rusije da se povinuju odredbama sporazuma iz Minska, uprkos tome što Rusija nije uspela da pruži neophodne bezbednosne uslove.

Mnogi Ukrajinci smatraju da su dovedeni u poziciju da moraju da prihvate autonomiju za regione Donjeck i Lugansk, koje kontrolišu separatisti, i preduzmu druge korake za koje veruju da, u krajnoj instance, vode ka gubitku tih teritorija.

Na ulicama Kijeva snage lojalne zbačenom predsedniku Viktoru Janukoviču pokušale su da u krvi uguše proteste opozicije. Krv ubijenih demonstranata odavno se sprala sa ovih ulica, ali užasi tog dana ostaju u sećanju Ukrajinaca.

“Došao sam sa druge strane, video da su pored hotela već poređana brojna tela. U tom trenutku, ljudi su počeli da odnose tela. Otišao sam da im pomognem da prenesu poginule, nosili smo ih uz ovu ulicu”, ističe Mikola Andrijevski, demonstrant sa Majdana.

Dve godine kasnije, neobjavljeni rat i dalje traje na istoku, a Ukrajina je pod pritiskom da primeni sporazume postignute u Minsku kako bi se okončao sukob. Među zahtevima iz Minska je i taj da Ukrajina sprovede ustavne promene kako bi se pružila veća autonomija regionima Donjeck i Lugansk, koji su sada pod kontrolom separatista, koje podržava Rusija.

Ukrajinci kažu da je to uslov koji neće prihvatiti.

“Ne možete da vodite mirovne pregovore u smeru davanja veće autonomije nekim regionima. Drugi regioni mogu da kažu – stani malo, ovi ljudi su podigli oružje i osigurali više novca, veća ovlašćenja, imaju svoju paravojsku, dok naši momci umiru tamo da bi oni dobili veća ovlašćenja”, kaže Aleks Rabčin, poslanik Ukrajinskog parlamenta.

Ukrajina se plaši da, ukoliko ne primeni Minsk, Evropa možda neće obnoviti sankcije Rusiji ove godine. Međutim, ti sporazumi bili bi “otrov” za Ukrajinu – prema rečima bivšeg zvaničnika ukrajinske obaveštajne službe, Alekseja Arestoviča.

“Svaki pokušaj da se primeni sporazum iz Minska doveo bi do dugoročne unutrašnje krize. Oni su napisani na način da ne mogu da budu primenjeni. Ukrajinsko društvo im se duboko protivi tako da se dospelo u ćorsokak”, ističe Arestovič.

Još postoji nada da žrtve pale na ovom trgu tog jutra, u novembru 2014. neće biti uzaludne.

“Tačno je da je cena koju smo platili ogromna. Izgubljeni su mnogi životi. Sada, dve godine posle Majdana, teško je reći da li su ti mladići i devojke uzalud dali svoj život”, kaže Andrijevski.

Pobuna na Majdanu poznata je pod nazivom “dostojanstvena revolucija” i u velikoj meri se odnosila na pravo na samoopredeljen. Sada, dve godine kasnije i pod pritiskom kako Rusije tako i Zapada, javljaju se pitanja da li su Ukrajinci ponovo prinuđeni da učine nešto na štetu svog nacionalnog interesa

XS
SM
MD
LG