Linkovi

Napad na ukrajinsku vojsku u Donjecku


Ukrajinski vojnik na kontrolnom punktu na ulazu u istočni grad Slavjansk
Ukrajinski vojnik na kontrolnom punktu na ulazu u istočni grad Slavjansk

Situacija u Ukrajini danas se dramatično zaoštrila, nakon što je sedam ukrajinskih vojnika poginulo u zasedi koju su postavili proruski separatisti

Situacija u Ukrajini dodatno se zaoštrava, dan nakon što su dva regiona na istoku zemlje proglasila nezavisnost. Sedam ukrajinskih vojnika je poginulo, a sedam povrijeđeno u zasjedi proruskih separatista u Donjecku.

Oko 30 teško naoružanih separatista napalo je kolonu ukrajinskih oklopnih vozila blizu grada Kramatorska, u regionu Donjecka, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo odbrane. Mediji prenose da je to najozbiljniji gubitak koji su vladine snage pretrpjele tokom operacije protiv separatista na istoku zemlje. Ministarstvo je na svojoj internet stranici navelo da su separatisti tokom napada koristili granate i automatsko oružje.

Donjeck je juče, uz Luhansk, proglasio nezavisnost nakon referenduma koji su Kijev, Sjedinjene Države i Evropska unija proglasili nelegalnim. Guverner tog regiona Serhej Taruta, kojeg je postavio Kijev, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da samoproglašena nezavisna Narodna republika Donjeck ne postoji, ni politički ni legalno.

“Preduzimamo sve korake da spriječimo dalje pogoršanje situacije. Što se tiče izbora, namjerovamo da ih organizujemo i nadam se da će se to dogoditi 25. maja. Biće urađeno sve da se to dogodi.”

Separatisti u Donjecku zatražili su pripajanje regiona Rusiji, koja još nije odgovorila na taj zahtjev.

"Nadamo se da će se to dogoditi. To međutim ne zavisi od nas već od Ruske federacije”, rekao je Denis Pušilin, lider samoproglašene Narodne republike Donjeck.

Evropa u međuvremenu pojačava diplomatske napore za prevazilaženje ukrajinske krize. Šef njemačke diplomatije Frank Valter Štajnmajer boravio je danas u Ukrajini, kako bi podržao OEBS-ovu „mapu puta“ za rešavanje krize, koja predviđa razgovore, razoružanje i održavanje izbora. Štajnmajer je nakon razgovora sa ukrajinskim zvaničnicima ocijenio da je situacija u Ukrajini i dalje opasna i prijeteća, te da su predstojeći predsjednički izbori ključni.

„Svi smo se saglasili da će predsjednički izbori 25. maja imati ključnu ulogu. O tome smo razgovarali ne samo danas, već i u prošlosti. Veoma je važno da na izbore izađe što je više moguće birača“.

Njemački diplomata istakao je da evropske zemlje podržavaju plan za održavanje nacionalnog dijaloga pod ukrajinskim vođstvom, koji bi u srijedu trebalo da obuhvati političari i građanske lidere sa istoka zemlje.

Nadam se da će po tim okolnostima biti moguće preduzeti naredne korake ka oslobađanju okupiranih zgrada, postepenom razoružanju ilegalnih vojnih grupa i oslobađanju svih taoca.“

Kremlj je međutim poručio da razgovori o regionalnim pravima moraju da budu održani prije predsjedničkih izbora i optužio Kijev da odbija „pravi dijalog“. Referendumi u Donjecku i Luhansku trebalo bi da budu jasan signal Kijevu koliko je kriza duboka, saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk ponovio je pak optužbe da Rusija stoji iza seperatista, uz ocjenu da je Moskva, a ne Kijev, ključna adresa za rešavanje krize u Ukrajini.

“Čim Rusija prestane da podržava separatiste i teroriste, situacija će se odmah poboljšati.”

Jacenjuk je kasnije, tokom razgovora sa evropskim zvaničnicima u Briselu, zatražio od ruskih vlasti da prestanu da koriste prirodni gas kao novu vrstu oružja protiv njegove zemlje i optužio Moskvu za krađu ukrajinske imovine.

“Rusija je anektirala Krim i otela ukrajinsku imovinu. Desetine ili stotine milijardi dolara, uključujući i državnu naftnu kompaniju. Ukrali su više od dvije milijarde kubnih metara ukrajinskog prirodnog gasa.”

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo ponovio je poziv svim stranama da se vrate dijalogu i okončaju sukob.

Smatram da još nije kasno za to, ako Rusija bude konstruktivna. U interesu je svih u Evropi, uključujući i Rusiju, da se ovakvi potezi zaustave.”

Barozo i Jacenjuk potpisali su i sporazum o pomoći Evropske unije vladi u Kijevu u iznosu od milijardu 370 miliona dolara.
XS
SM
MD
LG