Linkovi

U ravnoteži - bezbednost i gradjanska prava


Prolaznci u blizini policijske kamere u ulici Fulton u Bruklinu, gde se nalazi lokalna džamija (AP)
Prolaznci u blizini policijske kamere u ulici Fulton u Bruklinu, gde se nalazi lokalna džamija (AP)

Osećaj kolektivne bezbednosti u Americi značajno se promenio posle terorističkih napada 11. septembra, 2001. Mnogi Amerikanci sada se osećaju ranjivim ne samo zbog mogućih novih napada, već i zbog novih mera za sprečavanje terorizma. Novinar Glasa Amerike Majk O'Saliven iz Los Andjelesa opisuje okolnosti u kojima istovremeno treba zaštititi živote i gradjanske slobode.

Putnici u Sjedinjenim Državama suočeni su, u poslednjih deset godina, sa pooštrenim merama bezbednosti na aerodromima. Neke od tih mera još uvek su kontroverzne, ali za Boba Dubou, one su neophodne:

„Mislim da nam je to potrebno u ovo doba i u ovoj ekonomiji, onakavoj kakva je danas. Nikad ne znate šta će da se desi i koji ljudi se tu mogu pojaviti. Stoga verujem da moramo sve ovo da peduzmemo“, kažen Duboa. Oskar del Kastiljo, takođe putuje. Saglasan je da su nove mere neophodne, ali ističe kako "nije baš najsrećniji povodom nekih mera, poput skeniranja čitavog tela".

"Medjutim, razumem njihovu važnost“, kaže del Kastiljo.

Amina Mirza Kazi je advokat u Savetu za američko-islamske odnose u Los Andjelesu. Ona se žali da oštrije procedure imaju za cilj vernike muslimane: „Kad putujem svaki put me povedu na stranu radi dodatnih pregleda pošto nosim maramu na glavi.“

Nadležni za bezbednost saobraćaja ističu da im muslimani nisu specifična meta. Medjutim, mnogi muslimani smatraju da su predmet diskriminacije.

Džamija u blizini San Dijega suočena je sa protestima u kvartu zbog planova da se proširi.
Zagovornici gradjanskih prava, suove godine, sudski gonili Federalni istražni biro zbog navodnog nezakonito praćenja i prisluškivanja muslimana. Zvaničnici FBI-a nisu želeli da komentarišu te tvrdnje, mada ne isključuju mogućnost akcije kada sumnjaju na nezakonito ponašanje i dodaju da agenti FBI operišu pod striktnim smernicama.

Ahilan Arulanantam iz Američke unije za gradjanske slobode kaže da su te smernice suviše široke i da zadiru u privatrnost gradjana. On ističe da su osnivači Amerike imali za cilj da osnovna prava, koja su sastavni deo ustava, budu sveta: "Oni su prošli katastrofu gradjanskog rata. Pravila koja su uspostavili imala su za cilj da nas zaštite i uspostave novu ravnotežu čak i u to doba.“

Stiven Martinez
iz biroa FBI-a u Los Andjelesu pak ukazuje da su Sjedinjene Države i dalje predane otvorenom društvu, ali podvlači da je rizik od terorizma realan: „Ukoliko želimo da održimo taj osećaj slobode, jer uvek ćemo biti suočeni sa izazovima na mestima gde se ljudi okupljaju – tematski parkovi, bioskopi, šoping molovi. Takva mesta pružaju prilike našim neprijateljima i veoma, veoma su teška za obezbedjenje.“

Stručnjak za bezbednost Erol Sauters sa Univerziteta južne Kalifornije kaže da Amerikanci moraju da se suoče rukovode novim rizicima i da ih drže pod kontrolom.

„To je slično izazovima sa kojima nas suočavaju zemljotresi, požari, poplave i uragani. U pitanju je katastrofa izazvana ljudskim faktorom, pa bi trebalo gradjane da edukujemo o tome šta su stvarne pretnje. Drugo, trebalo bi da obezbedimo da oni razumeju kako mogu da pomognu“, smatra Sauters.

Zaključuje da su dojave ključne u zaustavljanju terorista ali da, bez obzira na efikasne bezbednosne mere, prava Amerikanaca moraju biti poštovana. Naći pravi balans je teško.

XS
SM
MD
LG