Pred ponedjeljak, za kada je planiran početak realizacije sporazuma EU - Turska o migrantima, Brisel užurbano vrši posljednje pripreme. Na teren u Grčku odlaze pripadnici Fronteksa, Evropske agencije za granice, kao i sudije koje bi na " vrućim tačkama" trebali da odlučuju o tome da li neko ostvaruje pravo na azil ili ne. U isto vrijeme, sa terena stužu oštre kritike Turskoj koja, navodno, vraća nazad Sirijce, dok UNHCR kritikuje uslove pod kojima grčke vlasti drže migrante.
Pred ponedjeljak i puno stupanje na snagu kontroverznog dogovora izmedju EU i Turske, u Briselu vrše užurbane pripreme. Na teren, "vruće tačke " u Grčkoj se šalju sudije, eksperti za pitanje za azil, kao i policijski službenici evropskih članica. Prema trenutnoj situaciji, na terenu je oko 2500 pripadnika različitih evropskih drzava i agencija, do ponedjeljka bi ih trebalo biti još toliko.
Agencija za granice, Fronteks, pojačana je sa 44 eksperta i 400 policijskih službenika iz evropskih država što bi trebalo da osigura što bolji početak primjene dogovora sa Turskom. Migranti koji nemaju pravo na azil, a ilegalno su došli na teritoriju Unije, biće vraćeni u Tursku, dok bi za svakog vraćenog migranta Turska u Evropu poslala jednog koji ispunjava pravo na azil.
Medjutim, medjunarodna organizacija Amnesti Internešenal izvještava da turske vlasti mimo dogovora i medjunarodnih zakona, vraćaju nazad Sirijce koji žele ući u Tursku. Dnevno najmanje stotinu ljudi upozorava Amnesti, na šta u Evropskoj komisiji odgovaraju.
"Svaku optužbu shvatamo ozbiljno i istražićemo je. EU radi u bliskoj saradnji sa Turskom i medjunarodnim organizacijama kako bi smo riješili ove probleme", saopštila je portparolka Evropske komimsije, Mina Andreeva.
Ključni medjunarodni partner Unije u ovom poslu, UNHCR je ozbiljno zabrinut zbog postupanja sa migratima u Grčkoj. Oni se, tvrdi medjunarodna organizacija za izbjeglice, drže u uslovima jednakim zatvorima, bez prava garantovanih medjunarodnim zakonima.
"Prijemni azilantski centri su vodjeni pod evropskim pravilima i normama, koje predvidjju eventualno zatvaranje migranata koji još nisu zatražili azil. Zakon ukazuje da to treba da bude tek posljednja mjera. Trenutno grčke vlasti koriste zatvorene migrantske centre kako bi pod kontrolom držale migrante koji se eventualno moraju vratiti nazad u Tursku ili koji još uvijek nisu tražili medjunarodnu zaštitu. Svakako da evropski medjunarodni zakoni u tom slučaju moraju da se poštuju i vjerujem da UNHCR ima slično mišljenje,a mi, zajedno sa grčkim vlastima radimo kako bi smo to na terenu i osigurali", poručila je portparolka Evropske komiisje, Nataša Berto.
Pojačanu nervozu izaziva i činjenica da Grčka i Turska još nisu usvojile odgovarajuće izmjene nacionalnih zakona koje bi omogućile realizaciju postignutog sporazuma. Atina je obećala da će to učiniti već danas, Ankara do ponedjeljka što bi, nadaju se u evropskim institucijama, trebalo i da otkloni sadašnje nesuglasice i kritike medjunarodnih organizacija. Medjutim, količina neodgovorenih pitanja i ozbiljnost kritika ostavljaju malo prostora za nadu da će sporazum o rješavanju migrantske krize teći onako kako su ga zamislili njegovi kreatori.