Linkovi

Sprečavanje trgovine ljudima na Balkanu


Sebuah layang-layang berbentuk pesawat terbang mengikuti lomba layang-layang tahunan di Phnom Penh, Kamboja.
Sebuah layang-layang berbentuk pesawat terbang mengikuti lomba layang-layang tahunan di Phnom Penh, Kamboja.

Posljednji trendovi upućuju na zaključak da je sve više trgovine ljudima koja se završava prisilnim radom.

Globalni pokazatelji govore da je samo tokom ove godine oko 21 milion ljudi bilo žrtva trgovine ljudima. Riječ je o, za kriminalce, veoma unosnom poslu, koji im donosi desetine milijardi dolara, a posljednji trendovi upućuju na zaključak da je sve više trgovine ljudima koja se završava prisilnim radom.

U agenciji za borbu protiv trgovine ljudima Savjeta Evrope procjenjuju da je samo ove godine bilo oko 14 miliona žrtava takve kriminalne aktivnosti. Sve ovo se čulo danas u Briselu na prezenraciji rada ove agencije, gdje tvrde da prostor Zapadnog Balkana, i pored usvajanje opšte deklaracije o borbi protiv trgovine ljudima, još uvijek muku muči sa identifikacijom žrtava, sudskim gonjenem kriminalnih mreža.

Gotovo nevjerovatno zvuči istina - u vrijeme kada se takozvani napredni svijet busa u prsa demokratijom i zaštitom ljudskih prava, milioni ljudi su žrtve trgovine ljudima.

Pretpostavlja se da je samo ove godine 21 milion ljudi bio žrtva ove vrste kriminala koji se pokazao kao vrlo unosan i teško uhvatljiv - žrtve najčešće odbijaju da budu svjedoci sudskih postupaka, tako da se može samo nagadjati koliki su stvarni razmjeri ovog problema, kojem GRETA, agencija Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima, pristupa veoma ozbiljno, ukazujući da se trend mijenja- umjesto seksalne eksploatacije, sve više razmjera uzima trgovina ljudima zbog prisilnog rada.

Vjeruje se da samo ove godine 14 miliona ljudi, žrtava ove kriminalne trgovine, radi pod robovskim uslovima širom svijeta. Šta činiti? Kratkoročna rješenja su u rukama policije, dok trajnija, dugoročna, traže uporno i trajno angažovanje vladinih i nevladinih agencija na, prije svega, prevenciji.

"Treba raditi na svim nivoima - treba postići tu kritičnu masu da ljudi kažu NE trgovcima ljudima i dati im mogućnost da se ta trgovina i kažnjava”, ističe Linda Erikson Baca iz Medjunarodne organizacije za migracije.

A šta je sa Zapadnim Balkanom,na koji se tako često upire prstom da je poseban slučaj u rješavanju ovog problema? U GRETA-i kažu da sve države regiona sradjuju sa Agencijom, medjutim...

"Još uvijek vidimo neke teškoće na primjer u prevenciji zaštiti osjetljivih grupa da ne ostanu žrtve trgovine ljudima", kaže predsjednik agencije GRETA, Nikolas Le Koz.

Zapadni Balkan se dugo smatrao izvorom trgovine ljudima, da li je još uvijek tako, ili sada govorimo o regionu kao tranzitnom području?

"Situacija se mjenja, ali te države ostaju izvor trgovine ljudima, postale su takodje zemlje tranzita, a sve više postaju i prostor gdje vidimo slčajeve interne trgovine ljudima, tako da mislim da se dosadašnje kategorije sve više mijenjaju”, navodi Le Koz.

U GRETA-i, koja nakon izvještaja o Crnoj Gori i Hrvatskoj, uskoro priprema i izvještaje o trgovini ljudima u Srbiji i BiH, posebno ukazuju na važnost ozbiljnih rezultata kakve u borbi protiv ove vrste kriminala očekuju od država regiona. Oni će, upozorava se, biti konsultovani i tokom pristupanja država Zapadnog Balkana EU, jer je riječ o konkretnim pokazateljima da li je kandidatska zemlja spremna prihvatiti evropske standarde i konvencije o zaštiti ljudskih prava, kao i da li je sposobna da uspostavi i održi punu vladavinu prava za sve svoje gradjane.
XS
SM
MD
LG