U utorak i srijedu u Briselu se okupljaju ministri spoljnih poslova NATO-a koji imaju plan da unaprijede saradnju sa EU, osnaže kapacitete na kriznim područjima na istoku i jugu, najavio je danas generalni sekretar Alijanse. Uz ovo, on je podsjetio da proces ratifikacije prijema Crne Gore u vojni savez teče svojim tokom. Do sada je 14 nacionalnih parlamenata država članica ratifikovalo ovaj dokument, što je tačno pola puta Crne Gore do ispunjenja zadnjeg koraka do punopravnog članstva.
Prva na listi ministarskih tema je snažnija saradnja sa EU - na svim poljima, od bezbjednosnog do podrške evropskom angažovanju na rješavanju migrantske krize. Očekuje se u tom smislu više odluka, medju kojima i ozbiljniji NATO angažman u podršci evropskoj floti na srednjem Mediteranu koji je, nakon zaustavljanja migrantskog talasa preko Turske, postao glavna ruta krijumčara ljudima. Druga, gotovo stalna tema ministarkih NATO skupova je kriza na istoku Ukrajine.
"Bezbjednosna situacija na istoku Ukrajine je i dalje izuzetno ozbiljna. Prekid vatre se svakodnevno narušava, ponekad i po stotinu puta, uz vatru iz oružja koje je zabranjeno prema sporazumu iz Minska. Teška artiljerija nije povučena, dok je tek 13 posto naoružanja pod kontrolom OEBS-a. Dok se ruska agresija nastavlja, NATO takodje nastavlja sa političkom i praktičnom podrškom Ukrajini", saopštio je generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.
Prošlo je gotovo godinu dana od kako je u sjedištu NATO-a potpisan sporazum o pristupanju Crne Gore. U zemljama članicama teče proces ratifkacije tog dokumenta, a zemlja je u medjuvremenu dobila novu vladu.
"Računam na to da će Crna Gora ostati na dosadašnjem kursu. Sreo sam crnogorskog premijera još na njegovoj prethodnoj poziciji i potpuno sam siguran da će on da nastavi putem pristupanja zemlje NATO-u. Ne mogu reći kada će tačno Crna Gora da postane punopravna članica, kao što znate, na posljednjem sličnom skupu smo potpisali Protokol o pristupanju i od tada je počeo proces ratifikovanja Protokola od strane parlamenata 28 država članica. Do sada je 14 parlamenta ratifikovalo taj dokument. Očekujemo da će uskoro i ostali da učine isto i nadam se da im neće trebati previše vremena za to".
Neizbježno je bilo i pitanje o Turskoj- ta je zemlja iz svoje NATO misije u Briselu opozvala odredjeni broj vojnika, pod sumnjom da su učestvovali u neuspjelom puču. Mnogi od njh su odbili da se odazovu tom pozivu i zatražili politički azil u Belgiji i drugim evropskim zemljama. Kako NATO gleda na zbivanja u jednoj od svojih ključnih članica?
"Mogu da potvrdim da su neki od turskih oficira tražili azil u nekim NATO članicama. Na tim nacijama je da se bave njihovim zahtjevima, to nije odluka koju bi donio NATO", poručio je Stoltenberg.
Generalni sekretar je uz ovo podsjetio na stratešku važnost Turske, njenu saradnju u rješavanju migrantske krize, kao i na pravo vlasti da krivično goni odgovorne za pokušaj puča.
Medjutim, naglasio je Stoltenberg, to treba raditi u okviru zakona. Na pribjedbu da se Ankara sve više približava Moskvi, on kaže kako pozdravlja dijalog dvije strane, podsjećajući na situaciju kakavu je izazvalo rušenje ruskog aviona. Konačno, zaključio je Stoltenberg, Ankara je bila i ostala privržena Alijansi u kojoj ima posebno važnu ulogu.