Linkovi

Da li je Amerika rob ratovanja?


Profesor Stiven Volt
Profesor Stiven Volt

Da li je Amerika rob ratovanja?“ – naslov je nedavnog bloga profesora Stivena Volta, objavljenog u časopisu „Forin polisi,“ jednom od vodećih američkih časopisa za spoljnu politiku. Profesor za međunarodne odnose i pitanja bezbednosti na univerzitetu Harvard kaže da je blog napisao povodom pridruživanja SAD međunarodnoj vojnoj koaliciji u Libiji. Volt je u razgovoru sa koleginicom Jelom Defrančeski, još rekao da je želeo da objasni zašto je Barak Obama napustio antiratnu poziciju koju je zagovarao kao predsednički kandidat, da bi sada nastavio ratobornu politiku svoga prethodnika.

Po Voltovim rečima, Amerikanci su glasali za Obamu na prošlim predsedničkim izborima, jer su verovali da će biti mnogo pažljiviji prilikom donošenja odluka o upotrebi američke vojne sile, pošto razume ograničenja ovog najgrubljeg instrumenta politike. Međutim, posle samo dve godine njegovog mandata, zemlja se ponovo našla na bojnom poprištu. Jedan od razloga zbog kojih SAD relativno lako upotrebljava silu u rešavanju kriza u svetu je to što poseduju najsnažniju vojsku u svetu, kaže Volt.

Sjedinjene Države imaju izvanredan položaj u svetu. Amerika troši na odbranu više nego sve ostale zemlje zajedno. Posedujemo baze i vojne kontigente raspoređene po celom svetu, a što je još važnije nemamo ozbiljnog neprijatelja niti suparnika u vidu supersile, kao što je bio Sovjetski Savez, koji bi nam se suprotstavio u tim vojnim akcijama. Nemamo ni neprijatelja blizu naših granica tako da naša vojska ne mora da brine o odbrani domovine. Sve to podstiče Ameriku da nastoji da rešava probleme van svojih granica.“

Američki predsednici se često nalaze pod pritiskom političke i intelektualne elite da preduzmu akciju kada se nešto loše desi u svetu, nastavlja Volt.

„Mi u stvari imamo spoljnopolitički establišment, koji je postao rob aktivizma i traganja po svetu za čudovištima koja treba ukloniti. Ljudi koji rade u istraživačkim centrima u Vašingtonu i žele položaje u vladi obično imaju svoje omiljene projekte. Oni vole da upotrebljavaju američku moć da bi preuredili svet po uzoru na Ameriku. U tome se demokrate i republikanci uopšte ne razlikuju. Reč je o spoju ogromne moći Sjedinjenih Država sa ogromnom ambicijom spoljnopolitičkog establišmenta, što znači da u Vašingtonu gotovo nema nikoga ko će predsedniku reći da se uzdrži od vojnih avantura, pogotovo onih koje samo mogu da pogoršaju postojeću situaciju.“

Dodatni razlog čestih vojnih intervencija je činjenica da se američki Kongres praktično odrekao svog ustavnog prava da jedino on može da objavi rat, a ne predsednik.

To pravo je u osnovi uzurpirano od Drugog svetskog rata do danas. Današnji predsednici ne smatraju da Kongres može da ih ograničava. Oni koriste oružane snage na različite načine, pravdavajući se da nije reč o ratu nego humanitarnoj ili policijskoj akciji ili, pak, privremenoj meri. Predsednici, jednostavno koriste to što je Kongres odustao od svojih ovlašćenja.“

Ovakav stav Kongresa se razvija još od 1960-ih kada su američki konzervativci počeli da napadaju ideju da Amerikanci treba da plaćaju porez, kao i načelo da je država u stanju da funkcioniše u službi naroda.

„Sada, skoro 50 godina kasnije uspeli su da uvere američki narod da je nemoralno, pogrešno i jednostavno, ne-pametno, plaćati porez koji će vlada da troši za dobrobit Amerikanaca - na stvari kao što su dobre škole, zdrastveno osiguranje, mostovi, putevi i drugi delovi infrastrukture. Dakle, to nikako nije dobro, ali je zato naša patriotska dužnost da plaćamo vojni establišment koji je snažniji od svih vojski sveta zajedno, a pri tom njihova prva dužnost nije da brane otadžbinu i američke interese, već da se upuštaju u razne projekte po svetu kao što su Irak, Avganistan i sada Libija.“

Postoji rešenje za nastali problem, kaže profesor Volt. Jedno od njih je uvođenje obavezne umesto sadašnje volonterske vojne službe. Kada bi američke oružane snage bile sačinjene od regruta možda bi elite odustale od vojnih avantura, jer bi se i od njihovih sinova i kćeri tražilo da plate cenu, koju one iziskuju - zaključuje Volt.

XS
SM
MD
LG