Linkovi

Zagađenje košta Srbiju 4 milijarde eura!

  • Elvir Bucalo

Reka Sava

Reka Sava

"Neplaćeni računi za zdravstvenu zaštitu", naziv je danas objavljenog izvještaja nevladine organizacije Heal, koja tvrdi da elektrane na ugalj koštaju Srbiju 4 milijarde eura godišnje.

Troškove ne plaćaju zagadjivači, već vlada i stanovništvo Srbije, a zagadjenje se ne zaustavlja na državnoj granici, ukazuje izvještaj, uz poziv srpskim vlastima i EU da se ozbiljnije bave ovim problemom.

Vrtoglava svota od 4 milijarde eura je cijena koju Srbija svake godine plaća zbog činjenice da njene termoelektrane, proizvodeći električnu energiju, proizvode zagadjenje koje direktno pogadja ne samo džep stanovništva već i njihovo zdravlje i živote. Tvrdi to danas objavljen izvještaj organizacije koja promoviše takvu zaštitu životne sredine koja će značiti i zdravu budućnost. Zamjenica direktora HEAL organizacije, En Stofer:

"Naš izvještaj ukazuje da Srbija ima visok račun za zdravstevnu zaštitu zbog svojih elektrana na ugalj. Svake godine, ta svota ide do 4 milijarde eura, što je gotovo pola troškova te vrste kakve termo-elektrane u regionu. U svome istraživanju smo analizirali troškove preranih umiranja, zdravstvenih troškova ali i troškova u produktivnosti, jer oboljeli moraju odsustvovati sa posla. Sve ovo je zbog velikog zagadjenja kakvo je rezultat rada elektrana na ugalj i
koje ima svoj uticaj na zdravlje stanovništva, a troškove ne plaćaju proizvodjači energije, već vlada."

Znači li to, laički gledano, da kada bi se energija proizvodila na drugačiji, zdraviji način, da bi se uštedjelo 4 mililijarde eura?

" Mi u našoj organizaciji smo uvjereni da ugalj nije energija budućnosti, posebno zdrave energetske budućnosti koja podrazumjeva isključivanje uglja iz proizvodnje. Riječ je o zdravoj energetskoj budućnosti za cijelu Evropu , gdje nema mjesta za ugalj. Ovo je takodje poziv onima koji odlučuju u Srbiji da okončaju ovakav način proizvodnje energije".

Medjutim, za takvo nešto su potrebna ozbiljna ulaganja. Teško da se od zemlje u tranziciji može očekivati da će biti u stanju da sama odgovori na ovaj problem. Tu je prostor za konkretnu akciju Brisela, jer zagadjenje proizvedeno u Srbiji je i zagadjenje evropskog vazduha.

"Mislim da je ovo nešto gdje treba da se uključi i evropska strana. Zagadjenje, zagadjenje vazduha se ne zaustavlja na granici Srbije ili regiona, ono odlazi i utiče i na zdravlje ljudi ostatka Evrope, tako da EU mora hitno da nadje sredstva za ulaganje u Srbiju za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, štednju energije, za razvijanje takvih vrsta tehnologije koje će ponuditi čišću i zdraviju budućnost", ističe Stofer.

Glas Amerike: Srbija je otvorila prva poglavlja poregovora o prijemu u EU. Da li vjerujete da će u jednom trenutku tokom tih pregovora i usalgašavanja Srbije sa evropskim pravilima i standardima, Evropljani doći do ovog pitanja?

"Svakako moraju, jer zaštita životne sredine je jedno od ključnih poglavlja pregovora Srbije o evropskom članstvu. Iz našeg istraživanja znamo da još uvijek ima dosta toga što treba da se uradi po pitanju kontrole zagadjenja, jer ljudi u Srbiji još uvijek dišu zrak koji je štetan za njihovo zdravlje i dosta je načina da EU učini nešto tokom procesa pregovaranja kako bi bili sigurno da je zaštita životne sredine na pravi način primjenjena na terenu", rekla je Stofer.

XS
SM
MD
LG