Linkovi

Spor vlasti u Kijevu i Krimu oko referenduma


Pro-ruske pristalice blizu ukrajinske vojne baze u selu Perevalnoje nadomak Simferopolja, 7. marta 2014.
Pro-ruske pristalice blizu ukrajinske vojne baze u selu Perevalnoje nadomak Simferopolja, 7. marta 2014.

Privremeni predsednik Ukrajine potpisao je ukaz kojim se otkazuje planirani referendum o pripajanju Krima Rusiji, ali zvaničnici na Krimu najavljuju da će se glasanje ipak održati.

Predsednik prelazne vlade Ukrajine, Arsenij Jacenjuk, upozorio je parlament na Krimu da “niko u civilizovanom svetu” neće priznati referendum o pripajanju regiona Rusiji. S druge strane, Savet Federacije – gornji dom ruskog parlamenta – saopštio je da će Rusija podržati odluku gradjana Krima na referendum.

Privremeni predsednik Ukrajine Oleksandr Turčinov potpisao je dekret o poništavanju referenduma na Krimu, dan pošto je regionalni parlament glasao da poloustrvo postane deo Rusije i zakazao referendum o tom pitanju za 16. mart. Turčinov je referendum nazvao “farsom” i optužio rusku vojsku da je organizovala glasanje. On je poručio da će ukrajinski parlament započeti proceduru za raspuštanje parlamenta na Krimu.

Privremeni premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk danas je poručio da niko u civilizovanom svetu neće priznati rezultate tog referenduma. i rekao novinarima da želi da “upozori separatiste i izdajnike ukrajinske države” da su njihove odluke nelegalne i neustavne.

“Spremni smo da pregovaramo sa Ruskom Federacijom, ali da bi naši ruski susedi postali naši partneri, pre svega moraju da povuku sve trupe sa Krima. Moraju da se pridržavaju bilateralnih I multilateralnih sporazuma koje je Rusija potpisala, i da prestanu da podržavaju separatiste i teroriste na Krimu.”

Zvaničnici na Krimu odgovoirli su da će glasanje ipak biti održano. “Kijev neće moći da spreči referendum na Krimu”, naveo je Mihail Maljšev, predsednik izborne komisije koja nadgleda održavanje referenduma.

Predsednica gornjeg doma ruskog parlamenta, Valentina Matvijenko, izjavila je da će ruski zakonodavci podržati odluku Krima ukoliko region na referendum odluči da se pridruži Rusiji.

"Želim da vam kažem uz svu odgovornost u ime gornjeg doma ruskog parlamenta, koji zastupa interese svih regiona Ruske Federacije, a ukoliko narod Krima na referendum izrazi volju I odluči da se pridruži Rusiji, mi, kao gornji dom parlamenta, ćemo naravno podržati takvu odluku.”

Američki predsednik Barak Obama sinoć je telefonom razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o krizi u Ukrajini ali dvojica lidera tokom sat vremena razgovora nisu pronašla mnogo zajedničkih tačaka. Iz Bele kuće je saopšteno da je Obama rekao Putinu da prisustvo ruskih snaga na Krimu predstavlja kršenje ukrajinskog suvereniteta, I da se založio za direktne razgovore Kijeva I Moskve uz posredovanje medjunarodne zajednice. Kremlj, pak, navodi da je Putin osudio novu vladu Ukrajine kao “nelegitimnu” i rekao da Rusija ne može da ignoriše pozive u pomoć koji stižu iz istočnih I južnih delova Ukrajine.

Ukrajinski predsednički kandidat Vitalij Kličko doputovao je u Pariz gde se sastaje sa predsednikom Fransoa Olandom. On je upozorio da je ukrajinska bezbednost problem cele Evrope.

“U ovom trenutku, glavni zadatak za sve – ne samo za ukrajinski narod, političare I gradjane – zadatak za sve Evropljane je da reše ovaj problem jer je to pitanje bezbednosti ne samo Ukrajine – u pitanju je bezbednost čitavog područja Evrope.”

Prema izveštajima agencije Rojters, koji se pozivaju na izjave zvaničnika ukrajinske pogranične službe, Rusija sada ima 30,000 vojnika na Krimu, što je skoro dvostruko veća cifra od one koju su prethodno navodile ukrajinske vlasti. Ruske I pro-ruske snage na Krimu nastavljaju da konsoliduju kontrolu nad regionom i ojačavaju barikade oko vojnih baza. Novinarka Glasa Amerike Elizabet Erot, koja se nalazi u Simferopolju, kaže da se pristalice ukrajinskih vlasti osećaju sve nesigurnije.

“Krim ima etničko rusku većinu i duge istorijske veze sa Moskvom. Dok ruski vojnici I pro-ruski osvetnici patroliraju ulicama, strah raste medju onima koji žele da ostanu sa Ukrajinom.”

Dok je 78 od 86 zakonodavaca krimskog parlamenta glasalo za pripajanje Rusiji, oni koji nisu, kao što je Leonid Pilunski, kažu da su proglašeni fašistima i maltretirani na javnim mestima.

“Kada sam probao da se vratim u parlament – nisu me pustili da udjem. Zgradu čuvaju naoružani muškarci. Kada su me videli počelki su da viču I trče prema meni. Bio sam u kolima, i odvezli smo se dalje.”

Pristalice Rusije okupile su se na skupu u Simferopolju, uzvikujući parole kao što je:

“Mi smo protiv Majdana i protiv vlade, nikada je nećemo priznati.”

Posle lokalnih medija, sada su i svetske agencije prenele vest da se pro-ruskim jedinicama na Krimu pridružila i mala grupa od pet srpskih dobrovoljaca, koji se predstavljaju kao pripadnici “Četničkog pokreta”.

"Ako Sloveni nisu snažni i nisu zajedno, onda su slabi. To je dobro za Ameriku i katoličku Evropu”, izjavio je dobrovoljac Milutin Mališić.

Srpski četnici kažu da su došli na Krim na poziv ruskih Kozaka, da pruže podršku I ponude svoje "iskustvo" ruskom narodu.

Za to vreme, u Kijevu su održani anti-ruski protesti koje je danas organizovala Ukrajinska pravoslavna crkva.

U Vašingtonu, Ukrajinski kongresni komitet Amerike procenjuje da se oko dve hiljade ljudi okupilo ispred Bele kuće kako bi protestovali zbog ruskog pritiska na Ukrajinu. Učesnici protesta autobusima su došli iz raznih gradova, uključujući Detroit, Filadelfiju, Njujork i Čikago, a kasnije su otišli da protestuju ispred zgrade ruske ambasade.
XS
SM
MD
LG