Linkovi

Smitsonijanov institut u Panami


Smitsonijanov institut za tropska istraživanja, u Panama Sitiju, je dom velikog broja vrsta, uključujući sisare, reptile i insekte.
Smitsonijanov institut za tropska istraživanja, u Panama Sitiju, je dom velikog broja vrsta, uključujući sisare, reptile i insekte.

Svake godine, oko hiljadu naučnika iz celog sveta poseti Smitsonijanov institut za tropska istraživanja u Panami. Institut je jedan od najstarijih i najvećih takvih centara u svetu. Institutska istraživanja flore, faune i geologije, dovela su do mnogih skorijih otkrića o načinu na koji funkcioniše tropski ekosistem na planeti.

Sada je 6 ujutru i svetlost jedva da se probija kroz svod tropske prašume na ostrvu Baro Kolorado u Panami. Ali ni insekti, ni pomanjkanje svetla, niti velika vlažnost, ne ometaju ove naučnike. Oni tragaju za majmunima paucima.

Interesuje me da saznam kako hrana utiče na njihov reproduktivni potencijal, jer se ovi majmuni pretežno hrane voćem, a zapazili smo da kada nema dovoljno voća, ne mogu da se razmonžavaju“, priča Stefani Ramirez iz Smitsonijan istraživačkog instituta.

Na ostrvu ima 1800 majmuna. Trideset devet su majmuni pauci, od kojih osam nosi okovratnike sa odašiljačima.

Ramirez i njena asistentkinja Loren Mils mogu da ih lociraju zahvaljujući signalima koje prima radio prijemnik.

Dve istraživačice su samo mali deo celog kontingenta. Ovde svake godine na terenska istraživanja stigne oko hiljadu naučnika. Toni Kouts je počasni član instituta u penziji.

Smitsonijanov institut za tropska istraživanja ovde u Panami, prava je Meka za sve biologe na svetu koje interesuju tropi i tropska biologija“, kaže Toni Kouts, iz Smitsonijanovog instituta.

Smitsonijanov institut za tropska istraživanja u Panama Sitiju ima 71 vrstu reptila u svojoj zbirci.
Smitsonijanov institut za tropska istraživanja u Panama Sitiju ima 71 vrstu reptila u svojoj zbirci.

Institut je osnovan u Panami pre stotinu godina. Baro Kolorado je danas najproučenija prašuma na svetu. Ebi Bruning je došla iz Južne Dakote da proučava mrave.

Menjamo im hranu. Ili jedu hranu bogatu ugljohidratima ili proteinom i na kraju vršimo analize da bismo videli koliko su otporni na infekcije, kolika je stopa smrtnosti i slično“, objašnjava Bruning.

Ona proučava jednu od oko dve stotine ovdašnjih vrsta mrava. Drveće sa ružičastim cvetovima u svodu prašume jeste Dipteriks panamensis, poznatiji kao Almendro. Vredni mravi vole te cvetove i nose ih u svoj mravinjak, laticu po laticu.

Tu je i kolonija mrava Azteka. Trebalo im je više od godine da izgrade ovu strukturu.

Naučnici iz Smitsonijena procenjuju da na ovom malom ostrvu ima oko stotinu vrsta sisara. Više od polovine tih vrsta su slepi miševi. Tu je i 71 vrsta gmizavaca i oko 30 miliona vrsta insekata.

„Ogromna većina svih vrsta biljaka i životinja živi u tropskim prašumama. Ogromna većina tehničkih znanja, političke volje, obrazovanja i finansiranja, nalazi se u umerenoj klimi. Kako približiti ta dva sveta je jedno od najvećih pitanja globalne konzervacije“, kaže Kouts.

Sedište Smitsonijenovog instituta za tropska istraživanja je u Panama Sitiju. Naučnici smatraju da je institutska biblioteka sa oko 70 hiljada knjiga o tropskoj biologiji, jedna od najboljih na svetu.

„Sređena je po istom sistemu kao Kongresna biblioteka“, ističe Kouts.

U blizini je Kulebra, glavni Smitsonijenov obrazovni centar, otvoren za publiku. Centar svake godine poseti sto hiljada ljudi, od čega su većina panamski đaci.

To je naš najveći obrazovni doprinos zemlji koja nam je domaćin, Panami.“

Smitsonijanov institut za tropska istraživanja u Panami, priprema se za proslavu stogodišnjice osnivanja i istovremeno se sprema za otvaranje novih istraživačkih objekata u gradu Gamboa. Privatni donatori bi hteli da institut istražuje teme koje danas izazivaju sve veću zabrinutost, kao što je sposobnost prašume da kontroliše eroziju i apsorbuje ugljenik iz vazduha, i načine obnove i očuvanja jednog od najbogatijih i najvažnijih ekosistema na planeti.

XS
SM
MD
LG