Linkovi

Postepeno otkrivanje tajne patuljastih ljudi u Indoneziji


Otkriće skeleta patuljastog čoveka, nazvanog Homo floresiensis, šokiralo je naučni svet. Grupa tih malih ljudi, sa osobinama za koje se smatralo da su nestale pre više miliona godina, živela je na području Indonezije zajedno sa modernim ljudima. To saznanje zapretilo je da poremeti naše dosadašnje razumevanje ljudske evolucije, nagoveštavajući da je naš razvoj bio kompleksniji nego što se mislilo.

Poput inspektora na poprištu nekog zločina istraživači pažljivo pročešljavaju jednu pećinu od krečnjaka, na udaljenom indonežanskom ostrvu Flores, tragajući za dokazima. 2003. godine u njoj je pronađen patuljasti ženski skelet star 18 hiljada godina.

Njeno naučno ime je Homo floresiensis, a nadimak "hobit." Naučnici nastoje da dokažu da patuljasti ljudi nisu bili prirodna anomalija već posebna grana ljudskih bića.

Hobiti su bili visoki svega 90 centimetara, mozak im je bio manji od mozga današnje bebe, a živeli su između 17 i 100 hiljada godina pre naše ere.

Vođa istraživačkog tima, Emanuel Vahju Saptomo, objašnjava uverenje da je reč o posebnoj vrsti.

"Ti preistorijski ljudi imali su jedinstvene osobine u smislu visine, zapremine mozga i drugih fizičkih mera, različitih od drugih, tako da ih privremeno nazivamo novom vrstom", kaže Saptomo.

Saptomo kaže da je pronađeni skelet pripadao odrasloj osobi, a da otkrivene alatke pokazuju da je bila inteligentna.

"Za ovaj, gotovo kompletan primerak, zna se da je umrla između svoje 25. i 30 godine. Iako je imala mali mozak, u istom sloju zemlje pronašli smo neke kamene alatke, što znači da je bila pametna," kaže Saptomo.

Ogrebotine i tragovi ugarka na životinjskim kostima pokazuju da su hobiti pekli meso u pećini, a alatke nagoveštavaju da su se bavili lovom i skupljanjem.

Iako ima sve više dokaza da je reč o posebnoj vrsti, kritičari i dalje tvrde da je njihovu malu visinu i mali mozak mogao da prouzrokuje neki nasledni poremećaj.

Australijski arheolog, Majk Morvud, kaže da otkriće hobita nagoveštava da su se neke značajne faze evolucije čoveka možda odigrale i u Aziji, a ne samo u Africi. On kaže da o tome postoje dve teorije.

"Jedna teorija je da je Homo floresiensis nastao evolucijom kolonije Homo erektusa na ovom ostrvu. Druga, čiji sam pristalica, kaže da je Homo floresiensis pripadao hominidima koji su živeli u Aziji pre pojave Homo erektusa," kaže Morvud.

Prema prvoj teoriji, kada su pripadnici Homo erektusa stigli na ostrvo Flores podlegli su takozvanom "ostrvskom pravilu," prema kome se na nekim ostrvima sve životinje veće od zeca postepeno smanjuju zbog slabe ishrane, dok manje postaju veće jer nemaju neprijatelja. Nauka zna za mnoge slučajeve da su se slonovi smanjivali do veličine krave, a pacovi narasli do veličine psa.

Ali taj proces nikada nije zabeležen među ljudima, pa zbog toga više pristalica ima druga terorija, po kojoj su hobiti nastali od primitivnije vrste Homo erektusa, nazvane Homo habilis, koja je živela pre 2 miliona i 300 hiljada godina - pre nego što su se hominidi proširili van Afrike.

Da bi se misterija razrešila,naučnici kažu da je potrebno pronaći ostatke predaka hobita, kako bi se videlo da li su bili slični Homo erektusu ili nekoj primitivnojoj vrsti. Iskopavanja na ostrvu Flores sada se kreću u tom pravcu.

XS
SM
MD
LG