Linkovi

Beograd o susretu Nikolića i Jahjage: A zašto se ne bi rukovali?


Protesti u Beogradu protiv susreta predsednika Srbije Tomislava Nikolića i predsednice Kosova Atifete Jahjaga
Protesti u Beogradu protiv susreta predsednika Srbije Tomislava Nikolića i predsednice Kosova Atifete Jahjaga

Bez obzira na to da li susret predsednika Srbije i Kosova ima veći značaj od simboličnog gesta dobre volje, u Beogradu se slažu da je on veoma značajan i da se njime šalje poruka podrške započetom dijalogu.

Susret predsednika Srbije Tomislava Nikolića i predsednice Kosova Atifete Jahjage u Beogradu se očekuje sa uzdržanošću. Za razliku od predsednice Kosova koja je uoči odlaska u Brisel dala intervju, predsednik Srbije se odlučio da se oglasi, kako saznajemo, samo kratkim saopštenjem agenciji Tanjug.

Ipak, svi se u Beogradu slažu da je veliki značaj ovog susreta kojim se šalje poruka podrške započetom dijalogu, bio on samo simboličan ili više od toga. Naši sagovornici odgovaraju na pitanje zašto se Boris Tadić koji je predsednikovao punih osam godina nije odlučio na takav susret, a podsećamo i na poslednje viđenje jednog predsednika Srbije i Kosova koji se dogodio pre punih 14 godina pod neobičnim okolnostima.

Da li susret Nikolić Jahjaga ima veći značaj od simboličnog gesta dobre volje i podrške dijalogu na premijerskom nivou, pitanje je koje smo postavili Milovanu Drecunu, predsedniku skupštinskog odbora za KiM.

"Simboličan može da bude u smislu prvog susreta na najvišem političkom nivou. Međutim, on ima svakako suštinski značaj jer to pokazuje spremnost i Prištine da, bez obzira na tvrdnje koje stižu iz Tačijevog tabora, je sve završeno po pitanju tzv. nezavisnosti, da ništa nije završeno, da oni moraju da razgovaraju sa Srbijom o najosetljivijim političkim pitanjima jer Kosovo, kako danas stoje stvari nema nikakvu perspektivu ako se ne postigne dogovor sa Beogradom“, kaže Drecun.

Ja mislim da će to biti simbolična podrška političkom dijalogu i razgovorima sa predstavnicima institucija u Prištini“, kaže Oliver Ivanović, bivši državni sekretar u Vladi Srbije Mirka Cvetkovica.

Drecun smatra da je ovo prvi od budućih susreta na predsedničkom nivou i očekuje da se na njima otvori za Srbiju najvažnije pitanje.

„Mislim da je ovo početak rasvetljavanja najosetljivijih političkih pitanja i da će se završiti razgovorima o konačnom statusu Kosmeta. Mnogo više od simboličkog značaja. Ali je stabilizirajuće i poruka koja se šalje morala bi da bude perspektivna - da je moguće dijalogom rešiti ovo izuzetno osetljivo pitanje", kazao je Drecun.

S obzirom na razlike koje su ispoljene u predsedničkom i premijerskom kabinetu prilikom formulisanja platforme, odnosno rezolucije, koje treba da budu okvir za pregovore sa Prištinom, ovaj susret nosi i još jednu važnu poruku, smatra Oliver Ivanović.

„I da će na taj način ovaj razgovor otkloniti sumnje da li je potpuno jedinstvo u Beogradu oko dijaloga. Jer, opozicija i u Prištini i u Beogradu se protivi ovom dijalogu“, izjavio je on.

Dobra poruka Briselu

Politički analitičar Vladimir Pavićević kaže da ovim susretom ne samo da Beograd šalje poruku Briselu da želi da ispuni sve uslove za ubrzanje evropskog puta Srbije, već da će neposredno imati uticaj na relaksiranje odnosa, ne samo na relaciji Priština - Beograd, nego na celi region.

„I Nikolić i Jahjaga pokazuju time da su posvećeni normalizaciji odnosa koji je počeo da teče, i na koncu će ovaj susret, kao i svi sastanci koji su postojali do sada imati izuzetno dobre posledice u regionu“, smatra Pavićević.

Zašto se do sada prethodni predsednik Boris Tadić nije sastao sa predsednicom Kosova? Oliver Ivanović kaže da se do skora takav sastanak smatrao kao opasnost da bi se mogao protumačiti kao indirektno priznanje.

Koliko ja znam, bilo je takvih ideja u međunarodnim krugovima, ali je Boris Tadić to odbijao“, kaže Ivanović.

Poslednji susret jednog predsednika u Beogradu i predsednika Kosova bio je 31. marta 1999. godine. Tada je, usred bombardovanja, prikazan iznenađujući snimak na kome naizgled prijateljski ćaskaju Ibrahim Rugova i tadašnji predsednik SR JUgoslavije Slobodan Milošević.

Kako će kasnije u Hagu Rugova objasniti, njega su priveli pripadnici tajne službe iz kućnog pritvora u kome je bio sa porodicom. Bio je to marifetluk u Miloševićevom stilu. Rugova i Milošević su se još jednom sreli, 2002. godine, tada u Haškoj sudnici. Milošević kao optuženi i Rugova kao svedok.

Danas, čak i Milovan Drecun sadašnji visoki skupštinski funkcioner, a nekadašnji novinar Miloševićeve državne televizije koji je bio na ratištima širom Kosova, nema ništa protiv rukovanja Nikolića i Jahjage:

„A zašto se ne bi rukovali?“

A na pitanje kako će predsednik Srbije osloviti svoju koleginicu iz Prištine, Milovan Drecun bez dvoumljenja odgovara:

„Gospođa, i to je dovoljno.
Preuzeto od "RSE"
XS
SM
MD
LG