Linkovi

SB: Rast crnogorske ekonomije za 3,3 odsto

  • Nebojša Redžić

Predstavnica Svjetske banke za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević Šujster (Foto: rtcg, PR Centar)

Crnogorska ekonomija će, prema projekcijama Svjetske banke, u ovoj godini ojačati 3,3 odsto, zbog nastavka gradnje autoputa, niza privatnih investicija i ulaganja u energetski sector, saopštila je danas predstavnica Svjetske banke za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević Šujster

Šujster je kazala da se u ovoj godini u cijeloj regiji zapadnog Balkana očekuje rast od 3,2 odsto.

"Za Crnu Goru očekujemo da će rast biti na nivou od 3,3 odsto i velikim dijelom biće vezan za nastavak gradnje autoputa i cijeli niz privatnih investicija koje su u toku realizacije posljednje tri godine", rekla je Madžarević Šujster.

Ona je na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen Redovni ekonomski izvještaj SB za zapadni Balkan pod nazivom Brži rast, više radnih mjesta, saopštila da bi u Crnoj Gori trebalo preformulisati naknadu za majke sa troje i više djece i revidirati politike zarada, socijalnih davanja i penzija.

"U Crnoj Gori je u prošloj godini došlo do rasta fonda zarada. Ako pogledamo iznos koji se izdvaja za fond zarada u javnom sektoru, on je čak i u poređenju sa najmanjim zemljama Evropske unije vrlo visok. Sigurno da ima prostora za smanjenje radne snage, čime će se smanjiti fond zarada i Vlada je već to identifikovala", objasnila je Madžarević Šujster.

Ona smatra da treba imati u vidu da u politici restrukturiranja javnog sektora fond zarada i dalje predstavlja veliki izazov za finansiranje.

"Što se tiče socijalnih naknada, Crna Gora je prije uvođenja naknada za majke imala jedan vrlo kvalitetan sistem socijalne zaštite, iako nisko finansran. Uvođenjem naknada za majke nije jasno koji je bio cilj", rekla je Madžarević Šujster.

Ona je saopštila da ima prostora i za smanjivanje stope dječijeg siromaštva.

"Kada su u pitanju penzije, Crna Gora spada u ekonomiju koja stari i postavlja se pitanje mogućnosti finansiranja takvog sistema u budućnosti. Evidentiran je veliki broj ranih penzionisanja, što smanjuje iznos sredstava za povećanje održivosti starosnih penzija", kazala je Madžarević Šujster.

Prema njenim riječima, u SB ne očekuju da će Vlada kroz projekte javne infrastrukture moći da generiše visoke stope rasta u budućnosti, jer je fiskalni prostor za takve velike projekte sužen.

"Ukoliko privatni sektor ne potegne rast i ukoliko nemate veći priliv stranih direktnih invsticija u druge, nove sektore, te stope rasta neće moći da budu tako visoke u budućnosti", poručila je Madžarević Šujster.

Izvještaj se bavi stanjem ekonomija u regionu zapadnog Balkana u šest država - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji. Madžarević Šujster je navela da postoje eksterni i domaći rizici i šanse kada je u pitanju dalji rast ekonomija zapadnog Balkana.

Među eksternim su strukturno slab rast u EU, političke tenzijue u Turskoj, neizvjesnost nakon izlaska Velike Britanije iz EU, a među domaćim političke tenzije u nekoliko zemalja i novi izbori u nekoliko zemalja.

Madžarević Šujster je dodala da je prošle godine u cijeloj regiji evidentiran brži rast osim u Crnoj Gori, gdje je došlo do laganog usporavanja.

"U cijeloj regiji, ipak, imamo brži rast i povećanje zaposlenosti. Treba međutim smanjivati eksterne neravnoteže jačanjem domaće ekonomije i proizvodnje", ocijenila je Madžarević Šujster.

Fiskalna konsolidacija, kako je dodala, je u skoro svim zemljama dovela do stabilizaicje javnog duga pa čak i u Crnoj Gori, gdje je konstatovano smanjenje javnog deficita i stabilizacija javnog duga.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG