Linkovi

Ateisti traže političku zastupljenost

  • Džerom Sokolovski

Roj Spekhart, izvršni direktor Fonda za jednakost slobodne misli

Roj Spekhart, izvršni direktor Fonda za jednakost slobodne misli

Među 535 zakonodavaca u Kongresu nema javno deklarisanih ateista koji su jedna od najvećih manjina u Sjedinjenim Državama

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da najmanje šest odsto Amerikanaca ne vjeruje u Boga, što se međutim ne odražava u trenutnom sastavu Kongresa. Novinar Glasa Amerike prenosi da novi komitet za političku akciju pokušava da ateistima obezbijedi političku zastupljenost.

Kongresmeni Andre Karson i Kit Elison su muslimani. Članica Kongresa Talsi Gabard je pripadnica hindu vjere, a senatorka Mejzi Hiron - budista. Međutim, od 535 zakonodavaca u Kongresu, niti jedan nije deklarisani ateista. Nedavno osnovani “Fond za jednakost slobodne misli” želi to da promijeni. Izvršni direktor Roj Spekhart kaže da sada ima više ateista i onih koji dovode u pitanje postojanje Boga, nego jevreja, muslimana i mormona zajedno.

“Mi smo danas u stvari jedna od najvećih manjina u Sjedinjenim Državama. To međutim nikada ne biste zaključili na osnovu našeg organizovanja ili političke moći”.

Spekhart ističe da će Fond podržati kandidate koji se zalažu za sekularne ideale, bez obzira na njihova vjerska ubjeđenja. Kandidate poput demokrate iz Nju Džerzija Raša Holta koji je nedavno pozvao Kongres da oda počast Čarslu Darvinu zbog teorije evolucije. Megi Ardiente iz Američkog udruženja humanista nada se da će se pojedini zakonodavci čak javno deklarisati kao skeptici.

“Mislim da je postojanje ovakvog komiteta za političku akciju neophodno, zato što su ateisti, humanisti i ljudi koji ne vjeruju u Boga i dalje žigosani. Mnogi ljudi vjeruju da ne ne možete da budete dobri bez Boga i da budete izabrani zvaničnik u Sjedinjenim Državama”.

Robert Džons iz Instituta za vjersko istraživanje zastupa dugoročniji stav.

“U američkom kontekstu, riječ ateizam ima problematičnu istoriju”.

Ateizam se povezivao sa komunizmom tokom Hladnog rata i vjerovanje u više biće, kako smatra Džons, i dalje je sinonim za moralnost.

“Pitanje ‘Da li ova osoba vjeruje u Boga?’ je za mnoge Amerikance, koji su vjernici, neka vrsta moralne prečice kada procjenjuju kandidate”.

To je i jedan od razloga zašto se mnogi govori završavaju porukom "Bog blagoslovio Ameriku". S obzirom na to da ankete pokazuju da se trećina odraslih osoba, mlađih od 30 godina, ne poistovjećuje ni sa jednom religijom, istaknuti položaj Boga u američkoj politici možda više neće biti tako siguran.
XS
SM
MD
LG