U sporu Ukrajine i Rusije oko kontrole nad Krimom, najviše bi mogli da izgube Krimski Tatari.
Pro-ruske snage patroliraju gradom Bahčisaraj. Dok se Ukrajina i Rusija sukobljavaju oko budućnosti Krima, ovi vojnici su poslednji u nizu koji kontrolišu sporno poluostrvo. Malobrojna populacija Krimskih Tatara zabrinuto prati aktivnosti na uspostavljanju ruske kontrole nad Krimom.
“Svi su naravno uplašeni. Niko ne zna šta se može dogoditi ovdje”, kaže Ejdor, stanovnik Bahčisaraja.
Uzimajući u obzir prošlost, Tatari imaju razloga da budu zabrinuti. Josif Staljin ih je 1944. protjerao sa Krima. Vratili su se tek nakon raspada Sovjetskog Saveza i to u nezavisnu Ukrajinu. Političar Abduraman Egiz kaže:
“Ukrajina je nova država i za svaku etničku grupu koja živi na Krimu, mi otvaramo novu stranicu.”
Novu i uglavnom praznu stranicu. Ova muslimanska zajednica morala je ponovo da izgradi život na Krimu. Preuzeli su ovu džamiju, koja je u sovjetskom periodu bila bioskop.
To je međutim daleko od vrhunca moći krimskih Tatara. Palata Bahčisaraj – sjedište Krimskog kanata, ovjekovječeno u Puškinovom djelu – pala je pod kontrolu carske Rusije u 18. vijeku. Tatari kažu da neće odustati od izgradnje novog, skromnijeg života ovdje, uprkos predstojećoj političkoj i vojnoj oluji.
“Ostajem u svom domu. Definitivno. Čak i ako se nešto dogodi, ostajemo u našim kućama - svi koji žive ovdje”, kaže Ejdor.
U lokalnoj džamiji, muškarci se mole za mir, uz nadu da će osigurati svoj teško zarađeni povratak i živjeti pod Puškinovim “blistavim nebom i talasima plavog mora.”
“Ovo je ukrajinska teritorija. Ukrajinska”, poručuje Ejdor.
Međutim, ukoliko dođe do glasanja na referendumu, Tatari će vjerovatno ponovo biti pod upravom Moskve.
Pro-ruske snage patroliraju gradom Bahčisaraj. Dok se Ukrajina i Rusija sukobljavaju oko budućnosti Krima, ovi vojnici su poslednji u nizu koji kontrolišu sporno poluostrvo. Malobrojna populacija Krimskih Tatara zabrinuto prati aktivnosti na uspostavljanju ruske kontrole nad Krimom.
“Svi su naravno uplašeni. Niko ne zna šta se može dogoditi ovdje”, kaže Ejdor, stanovnik Bahčisaraja.
Uzimajući u obzir prošlost, Tatari imaju razloga da budu zabrinuti. Josif Staljin ih je 1944. protjerao sa Krima. Vratili su se tek nakon raspada Sovjetskog Saveza i to u nezavisnu Ukrajinu. Političar Abduraman Egiz kaže:
“Ukrajina je nova država i za svaku etničku grupu koja živi na Krimu, mi otvaramo novu stranicu.”
Novu i uglavnom praznu stranicu. Ova muslimanska zajednica morala je ponovo da izgradi život na Krimu. Preuzeli su ovu džamiju, koja je u sovjetskom periodu bila bioskop.
To je međutim daleko od vrhunca moći krimskih Tatara. Palata Bahčisaraj – sjedište Krimskog kanata, ovjekovječeno u Puškinovom djelu – pala je pod kontrolu carske Rusije u 18. vijeku. Tatari kažu da neće odustati od izgradnje novog, skromnijeg života ovdje, uprkos predstojećoj političkoj i vojnoj oluji.
“Ostajem u svom domu. Definitivno. Čak i ako se nešto dogodi, ostajemo u našim kućama - svi koji žive ovdje”, kaže Ejdor.
U lokalnoj džamiji, muškarci se mole za mir, uz nadu da će osigurati svoj teško zarađeni povratak i živjeti pod Puškinovim “blistavim nebom i talasima plavog mora.”
“Ovo je ukrajinska teritorija. Ukrajinska”, poručuje Ejdor.
Međutim, ukoliko dođe do glasanja na referendumu, Tatari će vjerovatno ponovo biti pod upravom Moskve.