Linkovi

Težak položaj Roma u Evropi

  • Elvir Bucalo

Sutra počinje deportacija Roma iz Francuske tokom koje će, tvrdi se, njih nekoliko stotina sa 300 eura otpremnine biti prebačeni uglavnom u Bugarsku i Rumuniju. Ta i slične akcije širom nekih od zapadnih vlada, te zabrinjavajući ukupan položaj romske populacije, naveli su komesara za ljudska prava Vijeća Evrope Tomasa Hamarberga da se oglasi u odbrani osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Kako je najavila francuska vlada, sutra bi trebala započeti deportacija Roma u zemlje njihovog porijekla, Bugarsku i Rumuniju. Očekuje se da će specijalnim avionima do kraja ovog mjeseca biti deportovano oko 700 Roma koji, kako tvrde izvori francuske vlade, odlaze dobrovoljno uz naknadu od 300 eura za odraslu osobu i 100 eura za dijete.

Čini se da je taj potez Pariza bio direktan povod za pismeno upozorenje komesara za ljudska prava Vijeća Evrope, Tomasa Hamarberga, o sve težem položaju romske populacije u Evropi, koja danas broji oko 12 miliona. On ukazuje kako u Evropi danas žive desetine hiljada Roma bez ikakvog državljanstva, identiteta, ljudskih prava. Zato su i bez ličnih karata, pasoša, prava na obrazovanje, socijalnu zaštitu, prava na glasanje i posao.

Prvi čovjek Vijeća Evrope za ljudska prava ukazuje kako je situacija sa pravima Roma ipak najlošija na Zapadnom Balkanu. Tako podsjeća kako je Slovenija 1992. sa spiskova stanovnika izbrisala hiljade Roma, a Srbija i Hrvatska su postavile brojne birokratske zapreke Romima koji žele dobiti državljanstvo tih država.

Uz to, konflikti u regionu su doveli do situacije da su Romi sa Kosova izbjegli bez osnovnih dokumenata koji su im ili uništeni ili izgubljeni. Zato Vijeće poziva države Unije da se uzdrže od sadašnje restriktivne politike i deportacije Roma. A da uključivanje Roma u društvo nije samo stvar humanosti, ukazuju ekonomski stručnjaci, tvrdeći kako je to korak od kojeg korist imaju svi.

"Ogromna je socijalna, humana i ekonomska korist od većeg uključivanja Roma u društvo. Nedavna studija, koju smo proveli u Češkoj, pokazala je da bi to značilo za oko 500 miliona eura više novca u državnoj kasi, za populaciju od samo 50 hiljada ljudi", kaže ekspert za ljudske resurse Svjetske banke, Jost de Lat.

Medjutim, predrasuda se nije lako osloboditi. Snažne su ne samo kod ostatka Evropljana, već i kod samih Roma:

"U dosta slučajeva je jako teško uvjeriti ih da vrijede jednako kao i drugi", smatra španska romkinja, učiteljica Marija Hoze Padilja Karmona.

A nekoliko hiljada kilometara istočno od Španije je češko selo Velika Ida, smješteno u predgradju Košica.

"Naše selo ima oko 3300 stanovnika, od čega je oko 1300 Roma", kaže gradonačelnik, František Šnir.

Činjenica da su gotovo polovina stanovnika Romi, ostavljeni na brigu sami sebi, očita je na svakom koraku. Većina njih živi u lošim uvjetima, sa lošom ili nikakvom sanitacijom.

"Prije svega, moramo popraviti stanovanje i zapošljavanje. Teško je reći šta je prvo na listi. Jednako su važne obje stvari. Uz ovo, moramo povećati prisustvo školskoj nastavi", ističe Šnir.

Zato su se u tom češkom selu dosjetili da osnuju školu koja bi bila priprema za redovno školovanje Roma, gdje bi, pored ostalog, učili kako treba učiti.

"Započeli smo ovu školu zato što romska djeca često ne pohadjaju redovnu nastavu, niti predškolsko obrazovanje i nisu spremna za školski sistem. Ova nulta školska godina služi da ih uključi u proces učenja”, navodi učiteljica, Marta Borisova.

XS
SM
MD
LG