Linkovi

Pirinač i klimatske promene

  • Zulima Palasio

Biolog Luis Ziska već nekoliko godina uporedjuje uzgojeni pirinač i srodni crveni pirinač.

Biolog Luis Ziska već nekoliko godina uporedjuje uzgojeni pirinač i srodni crveni pirinač.

Klimatske promjene prouzrokovale su katastrofalne suše i poplave širom svijeta, koje su uništile usjeve žitarica i ponovo podstakle zabrinutost u pogledu bezbjednosti hrane na sve toplijoj planeti. Istraživači u američkom Sekretarijatu za poljoprivredu ispituju ugrožene žitarice kao i slične divlje vrste. Korovi su, kako ističu stručnjaci, otporniji na ekstremne vremenske uslove i klimatske promjene im, za razliku od običnih usjeva, pogoduju.

Biljni fiziolog Luis Ziska već nekoliko godina upoređuje uzgojeni pirinač i srodni divlji crveni pirinač. Ziska uzgaja obje vrste na različitim temperaturama i nivoima ugljen dioksida. Crvena riža, na toplijim temperaturama, raste brže i proizvodi više sjemenja od uzgojene vrste.

“Divlju rižu posmatramo kao jedinstven izvor gena koji će omogućiti kultivisanoj vrsti da se prilagodi kako bi mogla dobro da rodi i tokom promjena u temperaturi”, kaže Ziska, stručnjak američkog Sekretarijata za poljoprivredu.

Specijalne komore omogućavaju načunicima da kontrolišu toplotu, vlažnost vazduha i nivoe ugljen dioksida.

“Korišćenje ovih vrsta komora za uzgoj omogućava nam da podesimo koncentraciju ugljen dioksida koja je postojala prije 50 godina, kao i da simulišemo uslove koji će postojati za 50 godina”, kaže Ziska.

Komora dva simuliše današnje uslove. Običan pirinač je u centru i na lijevoj strani, dok je na desnoj korov, koji već cvjeta. U komori tri, kako navodi Ziska, nivo ugljen-dioksida je veći, dok je temperatura dva stepena viša od trenutne.

Ovo je obična riža, koja tek počinje da cvjeta i proizvodi sjemenje. Ovo je isti dio biljke, uslovi su isti, ali je riječ o divljoj riži, koja je, kako što vidite, mnogo više napredovala”.

U komori četiri, koja je za četiri stepena toplija od trenutne temperature, napravljeni su isti uslovi koji će prema očekivanjima naučnika postojati za 30 do 50 godina. Divlja riža je ponovo bolje napredovala od obične, koja je zabilježila dramatičan pad.

Ona postaje neplodna. Cvijet odnosno polen postaje neplodan na višim temperaturama. Kao rezultat toga, biljka neće davati sjemenje iako izgleda u redu”.

Ziska objašnjava da obična riža nije otporna na širok spektar klimatskih uslova, ali da crvena, kao prilagodljiv korov, jeste. On ističe da je izuzetno važno što većina žitarica ima srodne divlje vrste.

Mi trenutno radimo isto što i priroda-biramo najbolji set gena, koji će u ovom slučaju moći da se prilagode na širok spektar okolnosti”.

Prema podacima Sekretarijata za poljoprivredu, Tajland, Vijetnam, Kina i Sjedinjene Države su vodeći uzgajivači riže u svijetu. Ziska ističe da je ta žitarica glavni izvor ishrane za veliki broj ljudi.

“Za dvije do tri milijarde. Pirinač je u suštini najvažnija žitarica u svijetu”.

Lusi Ziska se nada da će uzgojiti sjemenje divlje riže koje će moći da ponudu farmerima u narednih tri do pet godina. Potrebno je još da prouči crvenu rižu u uslovima esktremne suše ili poplava. On vjeruje da bi ta vrsta u narednih nekoliko decenija mogla da nahrani svijet koji se suočava sa nesigurnim i ekstremnim klimatskim uslovima.


XS
SM
MD
LG