Linkovi

ESA planira da pošalje misiju na mesec Evropa


Evropska svemirska agencija ESA planira da 2022. godine pošalje misiju na Jupiterov mesec Evropa
Evropska svemirska agencija ESA planira da 2022. godine pošalje misiju na Jupiterov mesec Evropa

Sonda zvana penetrator trebalo bi da se zarije u jedan od Jupiterovih meseca kako bi ispitala njegov sastav.

Naučnici smatraju da na Jupiterovom mesecu Evropa vladaju uslovi koji bi mogli da budu povoljni za neku vrstu živih bića. Evropska svemirska agencija ESA planira da početkom iduće decenije pošalje jednu misiju do tog meseca u nastojanju da rasvetli misteriju.

Na jednom od meseca koji obleću oko planete Jupiter, nazvanom Evropa, vladaju uslovi koji bi mogli da budu povoljni za neku vrstu živih bića. Evropska svemirska agencija ESA planira da početkom iduće decenije pošalje jednu misiju do tog meseca u nastojanju da rasvetli misteriju.

Istraživači u Astrijumu, jednoj od vodećih kompanija za svemirsku tehnologiju, razvijaju granatu koju nameravaju da velikom brzinom zariju u površinu meseca Evropa radi analize materijala koji bi se podigao sa nje.

20 kilograma teška granata nazvana penetrator - ispaljena sa svemirske kapsule, trebalo bi da se sudari sa Evropom brzinom nešto manjom od brzine zvuka.

U julu obavljena su dva probna ispaljivanja, na poligonu britanske vojske u Pendinu, u Velsu. U prvom, granata je ispaljena u blok od oko 10 tona leda koji je igrao ulogu površine meseca Evropa. U drugom, meta je bilo brdo peska, slično površini Marsa. U oba slučaja, mete su bile smeštene u bunkeru od čelika i betona.

Meri-Kler Perkinson je šefica Grupe za buduće programe u kompaniji Astrijum.

“Očigledno, temperatura nije bila niska kao na Evropi, ali penetrator je odlično preživeo udar. Svi uređaji u njemu radili su posle toga kako se i očekivalo”, rekla je Mari-Kler Perkinson.

U oba testa 12 raketa lansiralo je penetrator niz 300 metara dug kolosek. Sekund ipo po ispaljivanju on bi se brzinom od 341 metar u sekundi zarivao u metu. Granate su obično ispaljivane sa vrhom okrenutim uvis radi stabilizovanja leta. Šef istraživačkog tima Astrijuma u Britaniji, Džejmi Rid, kaže da su rezultati bili iznenađujući.

“Test je po mnogo čemu bio iznenađenje. Niko nije to očekivao. Penetrator bi udario u led i izazvao njegovo isparavanje stvarajući oblak ledenih čestica. Ali penetrator se kretao unutar leda mnogo više nego što smo očekivali”, kaže Rid.

Ovaj program razvija konzorcijum agencija i kompanija, uključujući kompanije Kinetik i Astrijum. Stručnjaci Astrijuma se nadaju da će kroz manje od decenije biti moguće ispaliti penetrator sa jednog orbitera, 200 kilometara iznad meseca Evropa, koji bi mogao da se zarije do tri metra duboko. Mari-Kler Perkinson kaže da će najvažniji cilj biti otkrivanje da li na Evropi ima tragova mikroba.

“To je ključni cilj, ali mislimo da bi slična misija bila interesantna i na Marsu, gde bismo takođe tragali za životom ispod površine ili uz pomoć seizmometra istraživali moguće zemljotrese na Marsu”, kaže Mari-Kler Perkinson.

Granata u ovom eksperimentu duga je 40 i ima prečnik od 20 centimetara. Unutar čelične košuljice nalaze se aluminijumske kutije sa instrumentima, termička izolacija i amortizeri udara.

Rezultati analiza biće poslati na zemlju preko orbitera koji će kružiti oko Jupitera.

Sledeća faza programa biće proučavanje efekata udara penetratora kao i razvoj baterija i komunikacionog sistema koji bi mogli da prežive taj snažan udarac. Lansiranje je predviđeno za 2022. godinu, a put do meseca Evropa trajaće osam godina.
XS
SM
MD
LG