Linkovi

Da li će Tramp poništiti sporazum sa Iranom?


Pregovarači koji su postigli sporazum iranskom nuklearnom programu u julu 2015: kineski šef diplomatije Vang Ji, ministar spoljnih poslova Francuske Loren Fabijis, njegov nemački kolega Frank Valter Štajnmajer, visoka predstavnica EU Federika Mogerini, šef iranske diplomatije Mohamed Džavad Zarif, direktor Iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, birtanski ministar spoljnih poslova Filip Hamond i američki državni sekretar Džon Keri (s leva)
Pregovarači koji su postigli sporazum iranskom nuklearnom programu u julu 2015: kineski šef diplomatije Vang Ji, ministar spoljnih poslova Francuske Loren Fabijis, njegov nemački kolega Frank Valter Štajnmajer, visoka predstavnica EU Federika Mogerini, šef iranske diplomatije Mohamed Džavad Zarif, direktor Iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, birtanski ministar spoljnih poslova Filip Hamond i američki državni sekretar Džon Keri (s leva)

Kongresni republikanci i drugi koji se dugi niz godina protive međunarodnom nuklearnom sporazumu sa Iranom, apeluju na buduću administraciju predsednika Donalda Trampa, da - umesto da ga ponište – jednostavno zahtevaju na strogom sprovođenju uslova dogovora, postignutog prošle godine, koji je Tramp jednom nazvao“najgorim sporazumom svih vremena”.

Tokom predizborne kampanje, novoizabrani predsednik Donald Trump nije krio šta misli o najvažnijem spoljnopolitičkom ostvarenju Obamine administracije.

“Nikad u životu nisam video nijednu transakciju, o kojoj se toliko nekompetentno pregovaralo, kao što je naš sporazum sa Iranom. Nikada".

To je bilo gledište, koje je Tramp naglašavao i naglašavao, ali protivnici sporazuma sada su zabrinuti da bi odustajanje od njega donelo više štete nego koristi.

Pravno gledano, SAD mogu jednostavno da odbace međunarodni sporazum, za koji stručnjaci tvrde da je neobavezujući. Bivši pravni zastupnik Državnog sekretarijata Edvard Svejn govorio je za Glas Amerike putem Skajpa:

“Ne bi bilo nikakvih direktnih pravnih posledica ukoliko bi SAD promenile svoj stav”.

Međutim, političke posledice bile bi nemerljive.

Ne samo da bi to razljutilo ostale potpisnice sporazuma, uključujući i evropske saveznike željne da prošire saradnju sa Iranom, već bi moglo da navede Iran da ponovo pokrene svoj nuklearni program.

Nekadašnji protivnici sporazuma počinju da prihvataju to gledište.

“Odgovorni ljudi u Kongresu, iz obe stranke, trebalo bi da shvate da je iz američke perspektive, to mogao da bude bolji sporazum, ali da odustajanje od njega u ovom trenutku nije dobra ideja, već da ga samo treba striktno primenjivati ”, kaže Ord Kitri, iz nevladine Fondacije za odbranu demokratija.

Kongresni republikanci, koji prošle godine nisu uspeli da blokiraju sporazum, sada vrše pritisak da se Iranu uvedu strožije sankcije, makar to bilo i samo da bi Trampova administracija imala bolji položaj u nekim budućim pregovorima sa Iranom.

“Meni se čini da će nova administracija samo striktnije primenjivati sporazum, pažljivo kontrolisati Iran u nekim drugim stvarima, ali ne i odustati od sporazuma, jer kako mi se čini, to ne bi bilo u interesu američke nacionalne bezbednosti”, zaključuje Kitri.

Uprkos oštrim kritikama sporazuma, Tramp nije bio ni blizu određen povodom pretnje da će ga „pocepati“. A to je – kažu stručnjaci – ono što mu može doneti prostor za manevrisanje, koji će mu biti neophodan da zadrži sporazum i uporedo čvrst stav prema Iranu.

XS
SM
MD
LG