EU čeka nimalo laka godina - od potrebe da se ojača sigurnost, kontroliše imigracija i zaustavi terorizam, do odnosa sa Rusijom, Bregzita i pitanja kako će sa novom američkom administracijom izgledati trans-atlantsko partnerstvo.
Teroristički napadi, još uvijek stihijsko rješavanje izbjegličke krize i stalne prijetnje Tuske da će odustati od sporazuma o izbjeglicama sa EU, natjerali su Brisel da popusti pred zahtjevima da se osnaže granice, ojača sigurnost. Mjere kontrola nacionalnih granica unutar Šengena, tamo gdje su uspostavljene, produžene su i ove godine, a EK ubrzano radi na čvrstoj kontoli vanjskih granica - projekat ETIAS previdja kontrolu svih koji ulaze ili izlaze iz Unije, dok će gradjani trećih zemalja, po ugledu na sličan sistem u Americi, prije putovanja morati da traže zeleno svjetlo od zajedničke baze podataka.
"ETIAS će prikupljati informacije o svim gradjanima trećih zemalja koji putuju u Evropu, omogućiti provjeru njihovih podataka prije nego što krenu na put, kao i ograničiti neregularnu imigraciju. Mi danas nemamo takve informacije. ETIAS će biti brz, jeftin i jednostavan za one koji putuju u Evropu. Omogućiće nam da povećamo znanje o onima koji dolaze, i što je najvažnije, o onima koji ne bi trebali da dodju", navodi evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije, Dimitris Avramopulos.
Kada je riječ o susjedima na istoku, nakon brojnih odlaganja i sumnjičavosti evropskih članica, Ukrajina, sa kojom je uspješno započeo novi trgovinski sporazum, ovih dana očekuje i bezvizni režim - problem i dalje ostaje, iz evropskog ugla, nedovoljna kooperativnost Rusije na smirivanju prilika na istoku Ukrajine, zbog čega su i ranije uvedene sankcije Moskvi produžene do polovine ove godine.
"Istinski žalim zbog činjenice da se nasilje u Ukrajini nije okončalo. Sasvim očekivano, razgovarali smo i o primjeni sporazuma iz Minska. Želim da naglasim evropski stav da bi obje strane trebale za se drže sporazuma postignutog u Minsku. Posebno na to pozivam Rusiju koja se ne pridžava dogovorenog", poručio je predsjednik Evropske komisije, Žan Klod Junker.
Ipak, najveća nepoznanica za Evropljane ostaje ponašanje nove američke administracije kada za koji dan Ovalni ured preuzme Donald Tramp - s obzirom na brojne zabrinjavajuće najave sa njegove strane, pitanje je kakve poteze će vući i koliko će držati do dosadašnjeg snažnog trans-atlantskog partnerstva.
"Mogu reći da postoji jedinstvo medju državama članicama Unije da nastavimo raditi na jačanju trans-atlantskih odnosa. Mi smo partneri i nastavićemo da budemo partneri, barem što se tiče nas u EU", ističe visoka predstavnica EU, Federica Mogerini.
"Mislim da dosta toga pozitivnog može da bude i važno je da se ne prejudicira izabrani predsjednik i njegova vlada, treba da čekamo i vidimo sa čime će izaći. Treba to da shvatimo kao priliku, velike se promjene dešavaju u svijetu, ljudi osjećaju da do sada se njihov glas nije čuo, nisu bili dobro predstavljeni. Mislim da je Donald Trump neko ko uspješno postiže sporazume i to bi mogla da bude dobra stvar za Veliku Britaniju, ali i za Evropu i na to se treba fokusirati", optimista je Boris Džonson, ministar spoljnih poslova Velike Britanije.
Čekajući na novu američku administraciju, Evropljani će se morati pripremiti za drugi posao neizvjesnog trajanja i kraja - Brexit bi trebao zvanično da započne na proljeće i po pravilima Lisabonskog sporazuma, proces ne bi smio da traje duže od dvije godine - medjutim, realističnija predvidjanja kažu: trebaće barem deset godina da Britanija i Unija usaglase svoje buduće odnose, pod uslovom da i tada uspiju postići dogovor o svim aspektima razdruženja nekadašnjeg zajedničkog života...