Linkovi

Konačni rezultati: Makron i Le Pen u drugom krugu izbora u Francuskoj


Pristalice kandidatkinje ekstremne desnice, Mari le Pen, slave nakon objavljivanja prvih postizbornih anketa, 23. april 2017. (AP Photo/Frank Augstein)
Pristalice kandidatkinje ekstremne desnice, Mari le Pen, slave nakon objavljivanja prvih postizbornih anketa, 23. april 2017. (AP Photo/Frank Augstein)

Konačni rezultati prvog kruga izbora za predsednika Francuske, potvrdili su da kandidat centra Emanuel Makron i nacionalistička i antiimigraciona kandidatkinja Marin le Pen idu u drugi krug za dve nedelje, u onome što analitičari opisuju kao politički zemljotres u Francuskoj.

"U jednoj godini, potpuno smo promenili francusku politiku", rekao je Makron na pobedničkom mitingu u nedelju uveče, dok je njegov protiv-kandidat, Mari le Pen, rekla grupi energičnih pristalica: "Vreme je da oslobodimo francuski narod".

To je prvi put u istoriji moderne Francuske da će na položaju predsednika biti član ne-tradicionalne stranke, što pokazuju duboko protivljenje establišmentu koje bi na kraju moglo da odluči da li će zemlja ostati članica Evropske unije ili će krenuti nezavisnim putem kao što je slučaj sa Britanijom posle bregzita ili Sjedinjenim Država pod Donaldom Trampom.

Konačni rezultati pokazuju da je Makron osvojio 23,8 odsto glasova, a Le Pen 21,5 odsto. Izlaznost je bila gotovo 79 odsto. Pobednik će biti onaj ko osvoji većinu u drugom krugu, 7. maja.

Makron favorit u drugom krugu

Na trećem mestu, sa 20 odsto glasova, je konzervativni kandidat Fransoa Fijon koji je priznao izborni poraz i preuzeo svu odgovornost za takav rezultat. Pozvao je sve svoje pristalice da u drugom krugu glasaju protiv Nacionalnog fronta i Marin le Pen. Dodao je da će on glasati za Makrona.

Prema anketama, Makron je favorit za pobedu u drugom krugu izbora.

Na izborima u Francuskoj učestvovalo je 11 kandidata, od ekstremne desnice do ekstremne levice, dok je pravo glasa imalo gotovo 47 miliona građana. Na snazi su bile jake mere bezbednosti posle terorističkog napada koji se dogodio u Parizu u četvrtak, samo nekoliko dana pred glasanje.

Oko 50.000 policajaca, iz podršku 7.000 vojnika uključujući i specijalne jedinice, bilo je raspoređeno po ulicama zbog povišenih tenzija koje su usledile nakon napada za koji je odgovornost preuzela teroristička grupa Islamska država. Pucnjava u kultnom bulevaru Šanzelize, u srcu Pariza, odnela je život jednog policajca, dok je nekoliko ljudi bilo ranjeno.

Policajac stoji ispred glasačkog mesta tokom prvog kruga predsedničkoh izbora, 23. april 2017.
Policajac stoji ispred glasačkog mesta tokom prvog kruga predsedničkoh izbora, 23. april 2017.

Vanredno stanje, jake mere bezbednosti

Ovo su prvi izbori koji su održani u vanrednom stanju, koje je proglašeno nakon napada u Parizu 2015. godine.

U tvitu dan nakon napada u Šanzelize, predsednik SAD Donald Tramp napisao je: "Francuski narod ne može više puno ovoga da podnese. Ovo će imati veliki uticaj na izbore!".

Na izbore je izašlo oko 80 odsto glasača, preneo je BBC.

Imena predsedničkih kandidata na izborima za predsednika Francuske, 23. april 2017.
Imena predsedničkih kandidata na izborima za predsednika Francuske, 23. april 2017.

Odlučivanje u poslednjem času

Analitičari i glasači koji su intervjuisani, videli su ove izbore kao najneizvesnije nakon Drugog svetskog rata. Jedna trećina birača bila je neodlučna nekoliko dana pred izbore.

U poslednjim nedeljama pred izbore, levičarski kandidat Žan-Lik Melanšon porastao je u anketama, kao i rasprave po društvenim mrežama o ovom ranije slabo poznatom kandidatu.

Između ostalog, njegova kampanja privukla je mahom mlade glasače preko video igrice u kojoj igrač, predstavljen kao Melanšon, ide ulicama i uzima novac od ljudi u odelima. Igrač je prikazan u borbi protiv bogatih i moćnih.

Bes spram establišmenta, osećanje je koje izvodi glasače na birališta u Francuskoj, pod povišenim merama bezbednosti. Te teme, uz ekonomiju koja usporava, sa stopom nezaposlenih od 10 odsto i islamski ekstremizam, bili su u mislima onih na levici, i onih na desnici.

Ljudi čekaju u redu kako bi glasali na prvom krugu predsedničkih izbora, u Lionu, Francuska, 23. aprila 2017.
Ljudi čekaju u redu kako bi glasali na prvom krugu predsedničkih izbora, u Lionu, Francuska, 23. aprila 2017.

To, tvrdili su analitičari, je ono što presuđuje kod velikog broja ljudi, uključujući i neke stanovnike Pariza iz srednje i više klase i navodi ih da glasaju za ekstremne kandidate, poput Le Pen i Melanšona.

Toma Genol, politički analitirar iz Pariza, za Glas Amerike uporedio je to sa igranjem ruskog ruleta, samo politilčkog. "Neki drugi prosto preziru elitu ove zemlje", kaže on, opisujući glasače ekstremnih kandidata.

XS
SM
MD
LG