Linkovi

Benediktov odlazak ne garantuje promene


Posle konzervativne politike Vatikana tokom papstva Benedikta XVI, ali i njegovog prethodnika, ne očekuje se da će njegov naslednik doneti veliku promenu u crkvu.

Objava pape Benedikta Šesnaestog da se 28. februara povlači sa dužnosti, izazvala je šok ne samo među katolicima. Medjutim, posle konzervativne politike Vatikana tokom njegovog papstva, ali i njegovog prethodnika Jovana Pavla Drugog, ne očekuje se da će njegov naslednik doneti veliku promenu u crkvu opterećenu skandalima i smanjenjem broja vernika.

U kripti vašingtonske katedrale – najveće rimokatoličke crkve u Americi – monsinjor Vito Buonano je rekao da je kao i mnogi katolici zaprepašćen prvom papskom ostavkom posle šest vekova.

Ipak, Buonano kaže da razume zbog čega je Benedikt Šesnaesti odlučio da više ne bude lider otprilike milijarde rimokatolika na svetu.

„To je morala da bude vrlo teška odluka. Veoma je poštujem, jer znam da je ozbiljno promišljena i potkrepljena molitvama.“

Papa jeste davao određene nagoveštaje, kaže Don Klemer, portparol Američke konferencije katoličkih biskupa.

„Aprila 2009, on je obišao grob pape Celestina Petog, koji je podneo ostavku 1294, kao jedan od malog broja koji su to ikada uradili. Simbolična sitnica, ali možda nagoveštaj da mu je to bilo na umu.“

Međutim, do ostavke dolazi u vreme uspona evangelističke i protestantske crkve u svetu u razvoju i korupcionaškog skandala u koji je umešan papin sobar, koji Rimokatolička crkva pokušava da prevaziđe.

Benedikt Šesnaesti je ipak preduzeo izvanredne korake protiv pedofilije među sveštenicima, kaže Klemer.

On se kao papa susreo sa žrtvama u različitim zemljama širom sveta i doprineo svrstavanju seksualnog zlostavljanja dece među najteže zločine protiv crkve.“

Pojedini evropski komentatori sugerišu da je Benedikt Šesnaesti zbog toga i istisnut iz crkve. Čester Gilis, profesor teologije i dekan Džordžtaunskog koledža u Vašingtonu, odbacuje tu tezu.

„Ne mislim da bi on podlegao nekakvom međunarodnom ili unutrašnjem pritisku da podnese ostavku. Kroz istoriju je svaki papa bio izlagan velikom pritisku, ali su oni ostajali. Mislim da je ovo bila njegova lična odluka.“

Gilis kaže će iza Benedikta Šesnaestog i Jovana Pavla Drugog ostaje arhikonzervativna crkva, van dodira sa mnogim rimokatolicima.

„A ako im dođe još jedan zaista tvrdokorni konzervativac, mogli bi da kažu da im je svega toga dosta. A neki konzervativci bi mogli da kažu da im takvi i ne trebaju.“

Sam Benedikt Šesnaesti nema pravo da glasa za svog naslednika, ali je on imenovao više od polovine kardinala koji to pravo imaju. Vernik Ron Džonson kaže da postoje neki kvaliteti koje bi on kod sledećeg pape pozdravio.

Nadam se da će sledeći papa biti kao Jovan Pavle Drugi – otvoren, energičan, bilingvalan. Čak možda i neko druge boje kože.“

Bez obzira da li će naslednik Benedikta Šesnaestog imati harizmu koju je imao Jovan Pavle Drugi – ili će to biti prvi papa koji nije iz Evrope – teško je zamisliti da će biti mnogo odstupanja od pravoverja koje je karakteristalo dva prethodna papstva.
XS
SM
MD
LG